Cilj obilaska čelnika HNS-a županijskih organizacija, što će se trajati 20-ak dana, prema riječima Ivana Vrdoljaka, potpredsjednika HNS-a i ministra graditeljstva i prostornog uređenja, je stvoriti kompletnu sliku što ljudi žele, kakve su im ideje, kako idu pregovori, te nikako dozvoliti šansu da se HDZ ozbiljno vrati na političku scenu Hrvatske.

'Cilj HNS-a na lokalnim izborima je rast broja vijećnika, načelnika i gradonačlnika za 20 posto, a župana za 100 posto u odnosu na 2009. godinu. Strašno vjerujem u 42 tisuće HNS-ovaca, to su ljudi raspoređeni po cijeloj Hrvatskoj i jako su motivirani da ne priušte građanima Hrvatske onaj period ružnog i neugodnog iskustva vladavine HDZ-a', porućio je ministar.

Vrdoljak, koji je na konferenciji za novinare najavljen kao 'ministar koji neće samo rušiti, nego i graditi', očekuje da će se u prvom tromjesečju iduće godine preokrenuti trendovi i da će se dogoditi rast BDP-a, a o modelu javnog-privatnog partnerstva, čiju su primjenu HNS-ovci predložili poglavito u izgradnji KBC-a Rijeka, ali i u projektima domova za starije i nemoćne te školskih i kulturnih ustanova, je rekao da to nije bauk, već potencijal.

'Pokušavamo dogovoriti s kolegama iz SDP-a suradnju na regionalnoj razini i što širu mrežu suradnje na lokalnoj razini. U pregovorima smo i mislim da će u većini slučajeva suradnja biti realizirana', rekla je Turina Đurić, predsjednica regionalnog saveza HNS-a i saborska zastupnica.

Predrag Štromar, predsjednik Središnjeg odbora HNS-a i župan Varaždinske županije gdje je HNS već osam godina na vlasti i gdje se javno-privatno partnerstvo počelo koristiti 2005. godine, naglasio je da je ondje izgrađeno 33 objekta u školstvu na taj način.

'Imali smo potrebu izgraditi škole, ali nismo imali novca. Klasični model izgradnje nije dolazio u obzir, zaduženje nije bilo moguće jer to Ivan Šuker nije dozvolio, a trebalo nam je 350 milijuna kuna za taj projekt. Godišnje smo imali 15 milijuna kuna pa smo izračunali da bi ulaganjem tog novca u projekt izgradili škole za 20 i nešto godina. Model javno-privatnog partnerstva omogućio nam je da to realiziramo u dvije i pol godine, a da po 15 milijuna i još dodatnog ulaganja od jedinica lokalne samouprave plaćamo najam 25 godina', objasnio je Štromar te naglasio da se onda i država okrenula tom modelu, no i da se nije radilo po pravilima europske komisije i hrvatskim zakonima, što je otvorilo mjesto korupciji.

'U javno-privatnom partnerstvu skoro da kurupcije i ne može biti, a bivšoj Vladi vjerojatno model nije odgovarao jer se tako nisu mogli obavljati poslovi preko Fimi medije', ustvrdio je.

Štromar te je istaknuo da je Vlada donijela odluku da Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci finacira s 50 posto, dok bi drugu polovicu financirale jedinice lokalne samouprave, a za izgradnju KBC-a Rijeka, kapitalne vrijednosti od 1,5 milijardi kuna, po modelu javno - privatnog partnerstva smatra da je jedan od najvećih projekata koji se može kandidirati i ogromna prilika za Grad Rijeku i županiju.