Od deset antilopa oryx, koliko ih je iz Omana 4. ožujka stiglo u Zagreb, a potom na Brijune, kod četiri je potvrđena zarazna bolest plavog jezika. Veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja današnji je dan provela na Brijunima. Došla je do zanimljivog zaključka: od veće zaraze ovom bolesti koja ne prelazi na ljude, već je pogubna za papkare (krave, koze, jelene), spasila nas je, vjerovali ili ne, niska temperatura zraka
'Bolest plavog jezika prenosi se ugrizima jedne vrste komaraca koja je zastupljena u hrvatskom priobalju i otocima. No da bi ti komarci bili prijenosnici virusa, potrebno je da tri tjedna temperatura zraka bude iznad 12 stupnjeva', kazao je za tportal Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede. Iz toga proizlazi da su antilope u Hrvatsku došle zaražene. 'Postavili smo specijalne lampe na Brijunima kako bismo privukli komarce i utvrdili je su li zaraženi tim virusom', kazao je Pavić.
Dok se utvrđuje jesu li komarci prenosili virus, četiri zaražene antilope bit će eutanazirane. No ni sudbina ostalih šest nije bajna. Ministarstvo tijekom današnjeg dana pokušava stupiti u kontakt s nadležnim institucijama u Omanu. 'Ponudili smo da ćemo im šest zdravih antilopa vratiti nazad. Ako ih oni ne budu htjeli, eutanazirat ćemo svih deset', kazao je Pavić.
Na pitanje zašto tih šest antilopa, ako ih Omanci ne žele nazad, ne zadrži Nacionalni park, Pavić odgovara da su zdrave životinje bile u doticaju s bolesnima, pa postoji mogućnost da se bolest pojavi.
U Ministarstvu ne vide ništa sporno u brijunskoj karanteni. Kažu da su antilope u Hrvatskoj trebale biti šest mjeseci i da je taj period, osim kao karantena, trebao poslužiti kao klimatizacija životinja za konačno odredište, Veliku Britaniju. 'Mi smo izdali veterinarske uvjete i oni su poštivani', zaključio je Pavić.
Antilope u zagrebačkom Zoološkom vrtu nisu nikad imale plavi jezik
'Mi ne poslujemo na takav način. Naš zoološki vrt nema praksu biti tuđa karantena. Osobno ne pamtim takav slučaj. Zoološki vrt Zagreb ne radi kao karantena za treću ustanovu. Karantene koje odrađujemo isključivo su za životinje koje nabavljamo za sebe', kazala je ravnateljica zagrebačkog Zoološkog vrta Davorka Maljković
Usluge karantene za treće osobe ili zemlje zabranjuje i pravilnik Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija, čiji je jedini hrvatski član upravo Zoološki vrt u Maksimiru.
Maljković kaže da ima više vrsta oryx antilopa. 'Mi imamo sabljoroge. Sve su vrste oryx antilopa vrlo osjetljive i ugrožene. No ja u 17 godina, koliko sam ovdje, ne pamtim da smo imali slučaj pojave bolesti plavog jezika', prisjetila se Maljković.
Kako su omanske antilope završile u Hrvatskoj?
Krajem prošle godine sada već bivši predsjednik RH Stjepan Meić bio je u službenom posjetu Omanu. Njegov domaćin, sultan Qaboos bin Said al Said, jedan je od najbogatijih ljudi na svijetu, a omansko bogatstvo temelji se na izvozu nafte i plina. Predsjednik se nadao velikim investicijama, no iz Omana nije donio nikakav ugovor, osim dogovora o šestomjesečnoj karanteni za antilope, kojima je konačno odredište Velika Britanija i privatni posjed omanskog šeika.
U veljači ove godine potpisan je Ugovor o pružanju usluga smještaja deset antilopa iz Sultanata Oman, a potpisnici ugovora su britanska tvrtka Charles Kendall Procurement iz Londona i Eduard Kolić, ravnatelj Brijuna, potvrdili su za tportal iz Nacionalnog parka Brijuni. Za uslugu tromjesečnog smještaja antilopa Nacionalni park Brijuni dobio je 30 tisuća eura.
Netko bi mogao reći da Hrvatska ima važnijih problema od nekoliko zaraženih antilopa iz dalekog Omana, koje su vizionarskim dogovorom Stjepana Mesića i omanskog sultana zaglavile u Nacionalnom parku Brijuni. No ovaj srećom mali problem reflektira nešto veći: nismo postali poželjna zemlja za ulaganje milijardi dolara arapskih čelnika, ali smo bili na dobrom putu da ti isti šeici i sultani u Hrvatskoj za siću iskrcaju svoje bolesne životinje u tranzitu za treće zemlje
