Iako je zahtjev za preustroj Republike Srbije u federativnu Saveznu Republiku Srbiju i formiranje Republike Vojvodine izazvao zgražanje i nevjericu vodećih političkih figura u toj zemlji, ideja nije nova. No ovaj put, sudeći po planovima i odlučnosti zagovarača većeg stupnja autonomije Vojvodine, inicijativa neće olako utonuti u politički zaborav
Prema navodima Ištvana Pastora, predsjednika Saveza vojvođanskih Mađara, dug Srbije prema Vojvodini, sukladno obvezama o izdvajanju sredstava za kapitalna ulaganja, u proteklih pet godina narastao je na 620 milijuna eura. Pastor smatra da Vojvodina može podnijeti određeni teret solidarnosti, no istovremeno mora i raspolagati sa onim što sama stvara.Umjesto toga, Vojvodina se našla gotovo na rubu bankrota. U pokrajini koja je nekoć slovila za 'žitnicu Europe', danas je zasađeno manje hektara pšenice nego na području centralne Srbije.
Ilustrirajući stanje, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine i član srbijanske Skupštine Nenad Čanak, koji se zalaže da pokrajina zbog zabinjavajuće sigurnosne situacije dobije vlastitu policiju, izjavio je da samo deset posto naselja u Vojvodini 21. stoljeća ima kanalizaciju. Čedomir Jovanović, predsjednik Liberalno-demokratske partije, založio se za ustavne reforme koje će omogućiti autonomiju Vojvodine i pritom poručio da se 'pred problemima Vojvodine koji su tako ozbiljni ne može pobjeći pod haubu nekog Fiata'.
Đorđe Subotić, predsjednik Vojvođanskog kluba i suorganizator Četvrte vojvođanske konvencije na kojoj je u nedjelju aklamacijom izglasana Deklaracija o potrebi formiranja Savezne Republike Srbije, u čijem bi sastavu bile republike Vojvodina i Srbija, ističe da se tim dokumentom ne zagovara separatizam, već ravnopravnost.
'Vojvodina je praktično svedena na koloniju Srbije. Plaćala je sva ratišta i gradilišta Slobodana Miloševića, a danas plaća gradilišta u Srbiji bivšeg premijera Vojislava Koštunice, sadašnje Vlade i predsjednika, kao njihovih ministara koji otvaraju razne putove', kaže Subotić za tportal.
Vojvodina, nekoć jedno od najrazvijenijih područja bivše SFRJ, odmah uz Sloveniju i Hrvatsku, sada je nedovoljno razvijena regija ispod prosjeka centralnog dijela Srbije, upozorava Subotić.
Inicijatori zahtjeva za formiranje Republike Vojvodine ocjenjuju da je Vojvodina u takvoj situaciji zbog njezinog ustavno-pravnog položaja.
'Kada smo imali federalni status u bivšoj državi i poluge zakonodavne, sudske i izvršne vlasti, u Vojvodini se dobro živjelo. Sada je Vojvodina civilizacijski, kulturno i ekonomski devastirana i to želimo mijenjati', napominje Subotić.
Podsjeća da se čak 56,07 posto građanki i građana Vojvodine na referendumu 2006. izjasnilo protiv aktualnog Ustava. 'Ne mislim da će svi oni biti za Republiku Vojvodinu, ali ideju treba artikulirati. Kao udruga civilnog društva, mi je dajemo na političko i društveno tržište', rekao je Subotić.
Prema njegovim riječima, Vojvođanski klub, zajedno s nizom drugih nevladinih udruga i nekoliko političkih stranaka koje podržavaju inicijativu, prvenstveno nude politički stav.
'Izbori nas posebno ne zanimaju. Građankama i građanima Vojvodine nudimo politički stav o republici Vojvodini u svojstvu federalne jedinice zajednički sa Srbijom. Mi zagovaramo ravnopravnost, a ne separatizam. Znamo da su sada u izbornim aktivnostima važne neke druge teme, ali nastojimo osvijestiti činjenicu da je Vojvodina svedena na podzakonsku kategoriju u državi Srbiji, na autonomiju bez autonomije, budžetski trošak i nedovoljno razvijenu regiju Srbije', zaključio je Subotić.
Referendum - inicijativa za iduću godinu
Inicijatori Deklaracije - uz Subotića, tu je i bivši veleposlanik SFRJ u Londonu Živan Berisavljević - nadaju se da će njihov politički stav koristiti i pojedine stranke u predizbornoj kampanji i osobito nakon što uđu u parlament.
'Mi želimo da godinu dana nakon izbora i konvencije dođe do razgovora sa predstavnicima vlasti u Srbiji i da se ova ideja približi realizaciji. Zasad nema sluha, a ako tako bude i za godinu dana pokrenut ćemo inicijativu za prikupljanje potpisa za održavanje referenduma', najavljuje Subotić.
Srpski ekstremisti iz udruge Naši prošlog mjeseca zaredali su s paljenjima vojvođanske zastave, kako protiv zahtjeva za većim ovlastima Vojvodini, tako i u čast rođendana Ratka Mladića. Na pročelje zgrade koja se nalazi 150 metara od novosadske Policijske uprave otisnuli su više od 20 grafita s likom tog ratnog zločinca. Nekoć mirna Vojvodina sve češće zauzima prostor crnih kronika. Strahuje li Subotić za vlastitu sigurnost?
'Udruga Naši palila je vojvođanske zastave i prije naše inicijative. To je jedna esktremna organizacija i država tu treba reagirati u skladu sa zakonom, pa ako treba i zabranom njihovog djelovanja. Ja sam dobivao prijetnje mailom, ali čovjek se mora boriti za svoju ideju i to pretpostavlja određeni rizik', kaže Subotić.
Na koncu, komentirajući pripreme za obnavljanje Narodnog vijeća Sandžaka, čiji je zadaća proglašenje autonomije tog područja u odnosu na Beograd (i Podgoricu), Subotić odgovara da Vojvodina treba biti federalna jedinica, a o 'statusu Sandžaka trebaju odlučiti građani i građanke Sandžaka'.
