Predstavljajući izmjene tzv. lexa Perković, ministar pravosuđa Orsat Miljenić nije trošio pretjerano puno riječi na objašnjavanje detalja izmjena jer su, kako je rekao, već poznate javnosti.

'Vodila se žestoka rasprava oko periferne stvari i mi smo u dogovoru s Europskom komisijom odlučili izmijeniti zakon. To nije bitka, nema pobjednika i poraženih. To je jedan dijalog. Ovo je nešto što smo dogovorili s Europskom komisijom i iza toga stojimo', kazao je Miljenić

Iza ministra pravosuđa i Vlade stali su i zastupnici SDP-a, no ne i HDZ-ov Vladimir Šeks koji je za Miljenića imao niz pitanja. 'Što je sa zastarom? Zastara je ostala i ostaje kao obligatorni razlog za odbijanje izručenja. Zašto ne mijenjate taj dio tako da ona bude fakultativni razlog? Zašto zakon stupa na snagu tek 1. 1. 2014? Zašto ne odmah? Gdje je taj konkretni njemački uhidbeni nalog koji je došao u Hrvatsku? Gdje je došao i kada? Prema mojim informacijama na sudovima se ne nalazi. Gdje je nestao, ne čovjek kako kaže Bare, nego nalog?' zapitao se Šeks.

S obzirom na to da nema dovoljno informacija o cijelom slučaju i da ga muče ta pitanja, Šeks je uvjeren da je 'posrijedi jedna operacija da se s tempiranjem promjena Ustava, s odgodom stupanja na snagu zakona, i s ostankom zastare kao obligatornog razloga za neizručenje, izigra europski uhidbeni nalog i da se određene osobe pokuša procesuirati u Hrvatskoj, a ne Njemačkoj.

'Sumnjam da se radi o sofisticiranom pokušaju da se izigra europski uhidbeni nalog', rekao je Šeks.

Takve sumnje odmah je odbacio ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Odgoda stupanja na snagu zakona je takva, kazao je ministar, jer je takav dogovor s Europskom komisijom.

'Zašto zastara? Nejasno je kako mi u zemlji koja želi biti pravna država uopće možemo razgovarati o zastari kao fakultativnom razlogu. To je nedopustivo. mora postojati pravna sigurnost. Ako Komisija nije spomenula zastaru, zašto vi to spominjete? Čemu biti papskiji od pape', kazao je Miljenić objasnivši da bi se u tom slučaju moglo dogoditi da bi zbog zastare pred hrvatskim pravosuđem netko mogao ostati na slobodi, dok bi se, ako bude tražen putem europskog uhidbenog naloga, moglo dogoditi da bude izručen, jer bi u tom slučaju sudac imao diskrecijsko pravo odlučiti o primjeni zastare.

Osvrnuo se Miljenić i na uhidbeni nalog za Josipa Perkovića. 'Što se tiče konkretnog zahtjeva, ne znam i ne zanima me gdje je. Postoji policijski sustav Serene i zahtjevi se tamo upućuju. Ministarstvo pravosuđa s time nema veze', rekao je Miljenić

Na pitanje članova Odbora ministar pravosuđa pobrojao je i dio statistike koja se tiče europskog uhidbenog naloga. 'Do sada je došlo 125 uhidbenih naloga. Od toga se 52 odnose na osobe koje nisu na teritoriju RH. U devet slučajeva države su odustale od zahtjeva; 27 naloga je realizirano, a 12 ih je u tijeku realizacije, odnosno te osobe su u pritvoru; 25 predmeta se odnosi na djela počinjena prije 2002. za koje još uvijek vrijedi aktualni zakon koji sada mijenjamo. Što se tiče kaznenih djela, ima svega - od krađa automobila i običnih krađa do teških ubojstava. I moram reći da je Hrvatska u odnosu na ukupnu statistiku, čak i s ovih 25 koje ne možemo zasad izručiti, iznad europskog prosjeka', rekao je Miljenić. Što se pak tiče statistike Hrvatske prema zemljama članicama, RH je do sada poslala 22 europska uhidbena naloga prema Europskoj uniji.

Saborski Odbor za pravosuđe većinom glasova odbio je prijedlog nezavisne zastupnice Jadranke Kosor da se odmah ukine vremensko ograničenje, ali i zahtjev HDZ-ovih zastupnika da se cijeli Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima u aktualnom obliku stavi van snage, te da se primjenjuje zakon iz 2010. godine.

'Neka se Vlada umjesto štetne politike koju provodi vrati na zakon iz 2010. Sada nesposobnost želite prikriti ustavnim promjenama i krivicu prebaciti na druge. HDZ će biti protiv ustavnih promjena dok se ne riješi pitanje stupanja na snagu zakona. Tražimo da zakon stupi na snagu odmah, jer ako je u lipnju stupio na snagu u roku od tri dana, zašto vam sada treba 3 mjeseca. Jedino pametno bi bilo da Hrvatska tzv. lex Perković stavi izvan snage i da primjenjuje zakon iz 2010. godine', rekao je HDZ-ov Davorin Mlakar.

Kada bismo pristali na prijedlog HDZ-a, odgovorio je pak SDP-ov Peđa Grbin, grubo bismo prekršili direktive i odluke Europske unije. Naime, kako je objasnio, u zakon iz 2010. nije implementirana okvirna odluka Vijeća Europe koja propisuje detalje europskog uhidbenog naloga.

'Došlo bi do grubog kršenja Direktive koja se odnosi na pristup informacijama u kaznenim stvarima. Kršili bismo Okvirnu odluku koja nije bila ugrađena 2010., i to pogotovo kada se radi o mjerama nadzora. Kršila bi se odluka Vijeća koja se odnosi na jačanje Eurojusta. Ne sporim pravo strankama i zastupnicima da se ne slažu s Vladom, ali ako predlažete zakon, onda ga barem napišite kako treba', pojasnio je Grbin