Na Fakultetu političkih znanosti (FPZG) u četvrtak je predstavljena aplikacija Izborni kompas, kojoj je cilj pomoći biračima donijeti informiranu odluku, odnosno odgovoriti na pitanje koja politička stranka najbolje odgovara njihovim preferencijama. Višeslav Raos, komentator tportala i profesor na FPZG-u otkrio nam je detalje projekta
Aplikaciju su razvili istraživači s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu uz pomoć nizozemske istraživačke agencije Kieskompas, a ona je razvila slične aplikacije diljem Europe (npr. u Francuskoj, Italiji i Švedskoj). Nekoliko nevladinih organizacija, uključujući njemačke političke zaklade koje djeluju u Hrvatskoj, dalo je svoju podršku razvoju ovog online alata.
Raos je istaknuo da su ovakve aplikacije prisutne već skoro 20 godina u raznim europskim zemljama, ali i izvan Europe.
vezane vijesti
'Ovo je prvi put da imamo Izborni kompas za parlamentarne izbore u Hrvatskoj, a već smo ga imali za prošle europske izbore', kazao je Raos te dodao da je ideja da se pomakne fokus s osoba na teme, sadržaj i programe, kao i da se ljudi u šumi programa mogu bolje snaći.
Naveo je da su prilikom izrade ovog alata kontaktirali sa strankama, čitali programe i slušali izjave. Svaki stav stranaka je dokumentiran, a ljudi koje to zanima mogu kliknuti na linkove i saznati više te pregledati cijeli njihov program.
'Za neka pitanja nije to bilo moguće detektirati pa piše da stranka nema stav o tom pitanju', objašnjava Raos.
Inicijalno su više toga pitali i poslali upitnik s preko 60 pitanja strankama, ali na kraju su prikupljeni podaci o 30 tema za 10 stranaka.
Pritom je Raos naglasio da aplikacije nisu nešto što predviđa rezultat izbora, nego daju informaciju gdje se koja stranka nalazi po određenim pitanjima i gdje su u odnosu na druge stranke - lijevo, desno, centralno - te jesu li konzervativne ili liberalne.
'To nije naša preporuka za glasanje i nije da Fakultet političkih znanosti kaže da trebate tako glasati, već je riječ o informaciji - možemo reći da smo čitali programe da ih ne morate čitati vi', objasnio je Raos.
Ono što je isto zanimljivo, kaže profesor, to je da se mogu uključiti i isključiti neka područja.
'Recimo, nekim biračima je važna ekonomija dok im druge teme nisu važne', kazao je.
Također, bez obzira na to što stranke idu u koalicijama, u kompas su ih dodali pojedinačno tako da ih birači mogu najbolje procijeniti i da se nitko ne skriva iza koalicije, osobito zato što se preferencijalno na izborima može zaokružiti ime, a ono opet dolazi iz jedne stranke i netko može reći da su mu ipak unutar koalicije jedni bolji od drugih.
'Neke stranke koje smo htjeli obuhvatiti nismo i unaprijed se ispričavamo što je tako ispalo jer nije bilo dovoljno podataka, a nismo htjeli ići s nagađanjem. Sve što smo radili dokumentirali smo i tamo gdje nema stava navodimo da nema stava', poručio je naš sugovornik te smatra da kompas može biti zanimljiv i strankama jer ih također na određeni način promovira te da ga mogu i dijeliti putem svojih kanala.
Raos je kazao da istraživanja u drugim zemljama pokazuju da ove aplikacije znaju malo podići izlaznost, ne drastično, ali ipak ih podižu te je ovo mali doprinos akademske zajednice tome u prilog. Podatke će iskoristiti i za znanstvenu analizu nakon izbora.
