O tome su u HRT-ovoj emisiji 'U mreži Prvog' govorili geopolitički analitičar, profesor Gordan Akrap, bivši veleposlanik u Kijevu Đuro Vidmarović te profesor Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica.

Jučer je bio jedan od najkrvavijih napada na Izrael otkako je ta zemlja pokrenula kopnenu invaziju na Libanon prije gotovo dva tjedna. Poginula su, koliko se doznaje, četiri vojnika, a skoro sedamdeset ih je ranjeno. Hezbolah je preuzeo odgovornost i kažu da je ovo odgovor na izraelske udare na Libanon.

Skupina je priopćila da je napala kamp na sjeveru Izraela koristeći roj bespilotnih letjelica. Je li ovo dokaz da Hezbolah itekako može ugroziti Izrael i da ni jedna od najboljih protuzračnih obrana na svijetu ne može spriječiti napad dronova?

'Vidimo da se na neki način Hezbolah polako oporavlja od vrlo žestokih udaraca koje su mu u početku nanijele izraelske snage, prije svega kroz briljantnu operaciju s pejdžerima, pa nakon toga ubojstvom, odnosno obezglavljivanjem cijelog vrha Hezbolaha, pa nadalje. Vidimo da se očito na neki način konsolidiraju i pokušavaju maksimalno uzvratiti koliko je to moguće. Naravno, dolazi do eskalacije za koju se ne zna kako će završiti. Situacija nije ni malo dobra, niti se razvija u povoljnom smjeru', rekao je Marinko Ogorec.

Osvrnuo se i na izraelsku protuzračnu obranu, rekavši da je činjenica da Izrael ima 'izvanrednu protuzračnu obranu, vjerojatno jednu od najboljih u svijetu, no da nije moguće zaustaviti sve što se može poslati na zemlju'.

Za Hezbolah se ranije govorilo da ima oko 100.000 naoružanih boraca. Značajna je to vojna formacija i uspjeli su pretrpjeti snažne izraelske napade koji su ih prodrmali, ali su žilavi i uspjeli su se oporaviti do neke mjere, pojasnio je Ogorec.

Vidmarović: Još jedan ružan scenarij koji pokazuje nemoć UN-a

Nakon što su izraelske snage ranile i petog vojnika UN-ove mirovne misije u Libanonu, premijer Benjamin Netanyahu pozvao je glavnog tajnika UN-a na njihovo povlačenje. Antonio Guterres mu je uzvratio da će Plave kacige ostati u južnom Libanonu, te da su napadi na njih kršenje međunarodnog prava koje bi moglo biti ratni zločin.

Bivši veleposlanik u Kijevu Đuro Vidmarović smatra da je to poruka Izraela UN-u da oni ne odustaju od svojih planova.

'Prije toga izraelska vlada je proglasila Guterresa personom non grata, što se nikada u svijetu nije dogodilo. Mi se sjećamo rata u BiH kada je Mladić zarobio vojnike UN-a i držao ih kao taoce, pa što se dogodilo? I opet se ponavlja taj jedan ružan scenarij koji pokazuje nemoć organizacije i naroda, jer njihove su snage tamo bile upravo zbog toga da razdvoje strane. To su bile mirovne snage, a gađanje mirovnih snaga je gađanje UN-a', rekao je.

'To je samo još jedan znak da je UN postao na neki način 'tigar od papira', da se Povelja tumači prema volji pojedinih zemalja i da je zapravo nema jer ona garantira nepovredivost granica. I to je veliko i ozbiljno pitanje jer ako nemamo niti jedne snage, a bila je to organizacija nacija, tko sada može biti katalizator, odnosno moderator koji može pregovarati, koji može razdvojiti', napomenuo je.

'Izrael maksimalno koristi vrijeme do američkih izbora'

Dodao je da sada 'ostaje pritisak i interregnum do američkih izbora koji je vrlo opasan'. Koristi li Izrael baš ovo vrijeme iščekivanja američkih izbora?

'Izrael, pod time mislimo na Netanyahua i njegove ministre koji su uglavnom jastrebovi, maksimalno koristi ovu situaciju, ovaj interregnum. I nastoji što je moguće prije riješiti rat tako da pobijedi sve svoje suparnike ili neprijateljsku stranu, a prilika mu je idealna - nema nikoga tko mu se može u ovom trenutku suprotstaviti', naglasio je.

'I kad kažemo Hezbolah, to zvuči pomalo kao da se ratuje sa strankom. Libanonski premijer je javno zamolio pomoć za svoju zemlju, ne za Hezbolah. Tu je riječ o državi Libanon, odnosno ta stranka je konstitutivni dio unutrašnjeg političkog ustroja države Libanon. Naravno, Iran je ideološki tu upleten i vidjet ćemo nakon američkih izbora kako će se stvari razvijati', zaključio je Vidmarović.

Kad se može očekivati izraelski napad na Iran?

Očekivana izraelska odmazda na napade Irana još nije krenula. Neslužbeno se doznaje da Netanjahuova vlada nije postigla konsenzus oko obujma plana odmazde.

'Sve ovisi o obavještajnoj procjeni - što se može napasti s najmanjim mogućim kapacitetima, a s najvećim mogućim žrtvama po Iran, i kako će se dalje stvari razvijati', kazao je Gordan Akrap.

'Naime, Izrael koristi situaciju, međutim, treba reći da je Izrael doveden u ovu situaciju prvo 7. listopada prošle godine, jer je do tada izraelska politika bila pokušaj stabiliziranja svih frontova na kojima se susreće. Naime, Izrael se bori protiv Hamasa u Gazi, bori se protiv radikala u dijelu zapadne obale, bori se protiv Hezbolaha u Libanonu', pojasnio je.

Je li to previše čak i za jedan Izrael?

'Izgleda da nije, jer kad pogledate kako su praktički Hamas degradirali na vrlo niske razine operativnosti - uništili su praktički cijeli zapovjedni lanac do treće razine u Hezbolahu. Iran se boji izraelskog odgovora koji će sasvim sigurno uslijediti', rekao je.

'Iran je svjestan svih svojih ozbiljnih izazova u domeni zračne i protuzračne obrane. Nema mogućnosti da dođe do kopnene bitke između Izraela i Irana. Međutim, vrlo vjerojatno će doći do zračnih udara. Tu je ono gdje je Izrael izuzetno nadmoćan. Iran šalje poruke da su završili svoje, da neće više reagirati, 'mi smo ovo morali', i istovremeno radi drugu grešku. Prva greška je odgovor, odnosno drugi balistički napad na Izrael. Druga greška je ta što prijeti SAD-u i Jordanu i Iraku. Ako oni otvore svoj zračni prostor za izraelske zrakoplove, Iran ostaje sam', objasnio je.

'Nema opasnosti od širenja sukoba Izraela i Irana izvan tog područja'

Pokazuje li suzdržani odgovor Irana njihov cilj da postanu nuklearna sila?

'Taj odgovor nije bio suzdržan. Nije suzdržano kad vi napadnete s dvjestotinjak balističkih krstarećih projektila. Međutim, problem je nešto drugo kod Irana. Iran je relativno blizu da napravi atomsku bombu, no Iran može koristiti prljavu bombu da napadne Izrael i izraelska područja. Pitanje je gdje bi ta prva bomba pala', kazao je.

Dodao je da u hrvatskom medijskom prostoru postoje 'katastrofičari' koji najavljuju da bi rat Izraela i Irana u toj zračnoj domeni doveo do šireg sukoba, no on sumnja da će tako biti.

'Jer nijedna od arapskih država nije zainteresirana da uđe u taj rat i da potpomogne Iranu. Jedino, kao što vidimo, javlja se Katar, međutim i oni se javljaju na razini ministarstva vanjskih poslova. Uistinu, nema nikoga tko bi mogao stati na stranu Irana, osim Hezbolaha u Libanonu, Hamasa u Gazi, šijitskih milicija u Iraku i dijela terorističkih grupacija koje se nalaze na arapskom prostoru. Prema tome nema opasnosti širenja tog sukoba izvan tog područja', istaknuo je.

Naveo je drugi problem koji će svi u svijetu osjetiti - globalni porast cijena nafte.

'To će pak koristiti Rusiji, jer nemojmo zaboraviti da Rusija praktički jako dobro upravlja Hamasom, a i s Hezbolahom je povezana kroz ratne aktivnosti u Siriji, a i preko Irana i iranske suradnje na vojno-tehničkom planu', rekao je. Kad će se dogoditi i kakav će biti izraelski odgovor, odlučit će izraelska vlada.

'I ne treba uopće sada špekulirati oko toga je li Bidenova administracija dala suglasnost ili nije. Ovo je prilika koju Netanyahu neće propustiti', naglasio je Akrap.