Uz Vesnu Pusić, knjigu u izdanju Instituta za međunarodne odnose (IMO), u ponedjeljak u Informacijskom centru EU-a u Zagrebu predstavili su ravnateljica IMO-a Sanja Tišma, šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren te urednici knjige Višnja Samardžija i Krešimir Jurlin iz IMO-a.

Uz podršku Delegacije EU-a u Hrvatskoj, IMO je uoči referenduma 22. siječnja izdao knjigu kojom građanima jednostavno približava složene učinke članstva po pregovaračkim poglavljima, navodeći ključne prednosti i izazove. Knjiga je dostupna na stranici www.imo.hr

Vesna Pusić pozdravila je izlazak knjige, navodeći da ona stiže u pravo vrijeme. Upravo sve ono što je u knjizi navedeno kao izazov, u formi 'minusa' za ulazak Hrvatske u EU-u, razlozi su zašto Hrvatska treba ući u Uniju, ocijenila je Pusić.

'Ako pročitate izazove u ovoj knjizi, vidjet ćete da su to stvari bez kojih Hrvatska opstati ne može. Bili mi u Uniji ili ne, ako te stvari ne dovedemo u red i nemamo ljude koji su u stanju funkcionirati u modernoj upravi koja proizvodi uslugu, a nije još samo jedan oblik vlasti, ako nismo u stanju iskoristiti komparativne prednosti, što će biti glavni orijentir za razvoj Hrvatske, onda nismo u stanju održati ovu zemlju na životu', kazala je Vesna Pusić.

'Neće nas EU spasiti ako smo glupi i nesposobni. Ako nemamo ideju kuda želimo ići i svoje vlastite snage koje će nas voditi u tom smjeru, neće nas spasiti EU. Ali u tom slučaju nas neće spasiti ništa', dodala je ministrica vanjskih i europskih poslova.

U suprotnom, EU će Hrvatskoj dati projekciju veće političke sigurnosti i stabilnosti, što će se odraziti u cijeni kapitala i postojećih kredita te cijeni eventualnog kapitala u budućnosti, istaknula je Pusić. Stabilnost će se moći očitovati i u privlačnosti zemlje za investicije, domaće i strane, kao i u procjeni međunarodnih financijskih institucija koliko je Hrvatska u stanju vraćati dugove.

'Prva točka što se tiče referenduma i članstva u EU je poruka stabilnosti Hrvatske na dugi rok', zaključila je Pusić.

Pritom, odluku na referendumu 22. siječnja građani neće donositi temeljem momentalnih standarda u fitosanitarnoj politici, ribarstvu, poljoprivredi, zaštiti potrošača ili bilo kojem drugom segmentu, već temeljem toga je li politička stabilnost njihov izbor i startna pozicija za stabilizaciju onoga što se gradilo više od 20 godina. Uz više kriterije, Hrvatska bi mogla doći do kompetentne i pristojne vlasti, a upravo to put je kojim bi država trebala ići, ističe Vesna Pusić.

Paul Vandoren izrazio je nadu da su se građani Hrvatske adekvatno informirali i razmislili je li u njihovom interesu priključiti se Europskoj uniji. Kakva god njihova odluka na referendumu bila, Europska unija će je, naravno, prihvatiti, rekao je Vandoren.

Europska unija je složeni politički mehanizam, koji utječe na mnoga područja života građana zemalja članica. 'Projekt Europske unije nije dovršen, a kako bismo prevladali izazove, treba nam više, a ne manje Europe', rekao je Vandoren.

U kontekstu informiranja građana uoči referenduma, veleposlanik EU-a u Hrvatskoj istaknuo je važnost osiguravanja sučeljavanja različitih mišljenja, pri čemu se trebaju čuti sve strane. Pritom je osobito važan doprinos akademske zajednice, koja građanima može pružiti objektivnu informaciju, uključujući prednosti i izazove članstva Hrvatske u EU.

Sanja Tišma objasnila je da su eventualne poteškoće s kojima će se Hrvatska susresti u EU u knjizi nazvani izazovima upravo zato što se oni mogu riješiti pravodobnim aktivnostima. Višnja Starešina rekla je da su prednosti članstva daleko veće od izazova, a Krešmir Jurlin istaknuo je da će članstvo u EU donijeti dodatni pritisak kako na pojedince, tako i na sve razine vlasti koje će morati ulagati u sebe, što je preduvjet za otvaranje dugoročnih razvojnih procesa.