"Želim vam zahvaliti na svemu što radite ovdje, na načinu na koji predstavljate Hrvatsku, vi ste svakako najbolji veleposlanici svoje domovine", kazala je Grabar-Kitarović, koja u ponedjeljak počinje službeni dio svog posjeta susretom s azerbajdžanskim domaćinom, predsjednikom Ilhamom Alijevim.

Odnosi Hrvatske i Azerbajdžana su "prijateljski, nemamo otvorenih pitanja ali mislim da imamo ogromne neiskorištene potencijale koji su posebno vidljivi u području gospodarstva", kazala je Grabar-Kitarović.

Hrvatska predsjednica izrazila je uvjerenost da će posjet i razgovori s predsjednikom Alijevim i drugim dužnosnicima, kao i gospodarski forum u utorak "pridonijeti upravo tome da se konkretiziraju mnogi vidovi suradnje", a Hrvatska svoj prostor vidi ne samo u trgovini nego i u ulaganjima i zajedničkoj suradnji u području energetike, tehnologije, prehrambene industrije, brodogradnje, prometa i turizma.

Svoje bogatstvo Azerbajdžan temelji na bogatim rezervama nafte i prirodnog plina koji čine 95 njegova izvoza, a proizvodnja nafte počela je još u 19. stoljeću kada su braća Nobel - Ludvig i Robert, manje poznata braća Alfreda Nobela - imala naftnu kompaniju u Bakuu i u jednom trenutku držala 50 posto svjetske proizvodnje nafte.

Predsjednicu u ponedjeljak osim susreta s Alijevim očekuju i razgovori s premijerom Arturom Rasizadeom, predsjednikom parlamenta Ogtajom Asadovim, kao i predavanje na Diplomatskoj akademiji.

U utorak, ona će se zajedno s predsjednikom Alijevim obratiti sudionicima azerbajdžansko-hrvatskog gospodarskog foruma na kojemu se očekuju predstavnici oko 35 hrvatskih i stotinjak azerbajdžanskih kompanija. Činjenica da će na njega doći i azerbajdžanski predsjednik "velika je stvar za Hrvatsku", ocjenjuje se u hrvatskom izaslanstvu.

Refik Šabanović, voditelj Privremenog ureda RH u Azerbajdžanu - za koji je predsjednica izrazila nadu da će se uskoro pretvoriti u pravo veleposlanstvo – rekao je kako je posjet Kolinde Grabar-Kitarović važan između ostalog stoga što će "zasigurno ojačati i odškrinuti vrata našim gospodarstvenicima u Bakuu jer ovo tržište je još uvijek u gospodarskom rastu".

Budući da Azerbajdžan u Zagrebu ima veleposlanstvo bilo bi jako poticajno za poslovanje s tom zemljom da reciprocitetno odgovori i Hrvatska, smatra Šabanović.

Refik Šabanović predstavio je predsjednici članove hrvatske zajednice koji većinom rade u naftnim tvrtkama, ali je istaknuo da su tu i sportaši, prije svega izbornik azerbajdžanske nogometne reprezentacije Robert Prosinečki ali i Siniša Popek, odbojkaški trener koji radi u Bakuu.

Prosinečki je "ove godine učinio što se nikad nije dogodilo u Azerbajdžanu u sektoru sporta te ne samo da je učinio podvig u nogometu nego je na taj način promovirao i Hrvatsku. Danas svi u Azerbajdžanu znaju tko je trener njihovog nacionalnog tima", kazao je.

Azerbajdžan je od "autsajdera" u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2018. u Rusiji došao do pozicije u kojoj se zasad, po rezultatima i pozicijom u svojoj skupini, može nadati i plasmanu na SP.

Azerbajdžan je zemlja s nešto više od devet milijuna stanovnika, od kojih je više od devedeset posto muslimana šijita, te je uz Iran jedina zemlja u kojoj su šijiti većinsko stanovništvo. U Iranu koji ima nešto manje od 80 milijuna stanovnika živi oko 15 milijuna Azera.

U glavnom gradu Bakuu službeno živi nešto više od dva milijuna stanovnika, iako ih je zbog dolaska izbjeglica navodno puno više.