Kako piše tršćanski list na slovenskom jeziku Primorski dnevnik, iznad razine mora se tijekom noći s utorka na srijedu na širem području Tršćanskog zaljeva stvorila tanja kora leda na kojoj su se u jutarnjim satima odbijale Sunčeve zrake.

Slična pojava, tada većih razmjera, dogodila se prije 25 godina, točnije 25. siječnja 1999. godine, kada su vremenski uvjeti također bili slični sadašnjima. Istarski mediji tada su izvještavali o pravoj senzaciji. Temperatura je više dana zaredom bila ispod nule, a tako je i ove godine, kad se nad Tršćanski zaljev nadvija čvrsta anticiklona s vrlo toplim visinskim zrakom za to vrijeme.

Radiosonda u okolici Trsta locirala je u srijedu u ponoć nultu izotermu na visini od čak 2936 metara. Zbog toga je atmosfera vrlo stabilna i dolazi do izraženih temperaturnih promjena, pri čemu su temperature neposredno ispod tla nekoliko stupnjeva Celzijusa niže nego na visini od oko jednog metra.

Meteorološki opservatorij regionalne agencije za okoliš Arpa izmjerio je najnižu noćnu temperaturu od +3,4 stupnja Celzija, što je niže nego na visini od oko dva metra na kojoj se nalaze službeni termometri. Osim toga, vrlo je vjerojatno da je važnu ulogu odigrao tanji sloj magle koji se nekoliko dana zadržavao nad morem i zaustavljao sunčeve zrake, a ujedno povećavao koncentraciju slatke vode u gornjem dijelu. Također, more je danima potpuno mirno, što utječe na 'primirivanje' tog tankog sloja magle u led.

Slične su pojave u Istri nekada bile znatno češće jer se u prošlosti more tijekom jakih zima više puta zaleđivalo. 2018. fotograf Pixsella Duško Marušić snimio je zaleđeno more u uvali Šćuza u Banjolama.

Godinu dana prije, led u plićaku u uvali Zablaće snimio je i fotograf Hrvoje Jelavić, gdje su plažu pretvorili u - kupalište.

Kako je moguće da se more zamrzne, ako sol koristimo za posipanje zaleđenih cesta? Gustoću morske vode određuje njezin salinitet. Što je voda slanija i hladnija, gušća je. Slana voda je najgušća u točki smrzavanja, za razliku od slatke vode, koja je najgušća na oko 3,9 celzijevaca. Oceani su vrlo slojeviti: duboka oceanska voda je teža, a lakša voda je na vrhu.

U radu Zaleđivanje istočne obale Jadrana Božena Volarić i Davor Nikolić s Geofizičkog zavoda Andrija Mohorovičić u Zagrebu navode kako se ponekad, tijekom ledenih zima uz jaku do olujnu buru, zalede pojedini dijelovi naše obale i mora u plićaku na sjevernom Jadranu. Ta vremenska pojava, iako je neobična za zemljopisne širine našega Jadrana, pišu dalje, javlja se ponekad čak i na srednjem dijelu mora.