Most je objavio 12 ključnih prijedloga u dokumentu (koji možete vidjeti na ovom linku) u kojem iznosi postojeće probleme i predlaže rješenja uz rokove provedbe.

Institucije ne smiju same sebi postavljati kriterije bez obvezujućih smjernica!

Profesor filozofije na Hrvatskim studijima dr. sc. Pavel Gregorić kaže da u prijedlozima ima nekih potencijalno dobrih i potencijalno štetnih, ovisno o tome kako će se razraditi i operacionalizirati.

Zabrinut je, kaže, zbog prijedloga 'razrade politike napredovanja nastavnika i znanstvenika' prema kojem bi se, kako se sada čini, određivanje kriterija prepustilo samim institucijama.

'Ako će institucije same procjenjivati tko zadovoljava kriterije koje su si same postavile, te ako neće biti minimalnih uvjeta za sve ili barem obvezujućih detaljnih smjernica za razradu kriterija, to može biti pogubno', upozorio je Gregorić.

Razlog za brigu može biti i to što iz predloška nije jasno tko bi trebao 'osigurati sredstva za napredovanje onih najboljih', po kojim kriterijima i tko bi trebao provoditi evaluaciju.

Slično je, kaže, i s načelno dobrim prijedlogom da se uvede fleksibilnost podjele radnog vremena na znanost i nastavu.

'Taj prijedlog lako se može pretvoriti u sustav u kojem će loši ili osrednji znanstvenici, ako su dovoljno moćni, biti rasterećeni nastave koju će za njih morati odrađivati drugi', kaže Gregorić.

U jednoj ključnoj kritici dijeli mišljenje više kolega znanstvenika koje smo u ponedjeljak uspjeli dobiti za komentar - ne misli da bi financiranje znanstvenih projekata trebalo vratiti u ruke politike:

'Istina je da postoje problemi s Hrvatskom zakladom za znanost, među kojima je i "izrazito komplicirano administriranje", no smiješno je da se to navodi kao osnovni razlog za vraćanje glavnine financiranja znanstvenih projekata u nadležnost MZOS-a.'

Nastavnici.org: Kao da ne živimo u istoj državi

U udruzi Nastavnici Organizirano posebno su zgroženi idejom da obrazovne institucije same izrađuju kriterije za napredovanje nastavnika.

'Ne, ne i ne! To će dovesti do toga da će u jednoj školi nastavnici napredovati po jednim kriterijima, u drugoj po drugima', upozoravaju.

Udruga se protivi i ideji da se spoje prirodoslovni predmeti - biologija, kemija i fizika:

'Znaju li dotični iz MOST-a koji su to pisali, da su to tri različita profesora, svaki sa svojim različitim kvalifikacijama. Naime, u Hrvatskoj ne postoji nešto takvo kao profesor svega – i biologije i kemije i fizike! Dakle, to se ni ne može napraviti.'

Članovi udruge podržavaju kao dobar prijedlog da se uvede mala matura što bi trebalo spriječiti inflaciju petica.

'A sve ostalo... Zaboga, kao da ne živimo u istoj državi', poručuju pregovaračima MOST-a.

Ravnatelj Ruđera: Morao sam se odazvati pozivu

Dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, jučer je mnoge iznenadio kada se uključio u pregovore na poziv Mosta.

No odmah nakon završetka sastanaka on je za tportal objasnio da nije nastupio kao stranački čovjek, da je njegovo sudjelovanje bilo manje-više jednokratno, da se ne slaže u cijelosti sa svim prijedlozima Mosta, te da je osjetio kako mu je dužnost kao stručnjaku pomoći da ishod pregovora bude što povoljniji za hrvatsku znanost.

'Napokon su došle na red i konzultacije oko znanosti i obrazovanja. O toj temi se obično ne razgovara, a radi se o ključnom prioritetu jer će se svijet, zahvaljujući znanosti i tehnologiji, u slijedećih nekoliko desetljeća više promijeniti nego što je to bio slučaj u posljednjih nekoliko stoljeća', kaže Antičić pa pojašnjava:

'Ako se ne prilagodi ovom napretku, Hrvatskoj slijedi stagnacija. Dogoditi će se još dramatičnije iseljavanje najkvalitetnijeg kadra, stvoriti će se još veća nezaposlenost i siromaštvo, tako da ćemo dosegnuti stadij potpune irelevantnosti na međunarodnoj gospodarskoj i znanstvenoj sceni.'

Stoga je, smatra, jedino razumno da se u Hrvatskoj uspostavi sustav koji dokazano funkcionira u zapadnim zemljama, a koji promovira i nagrađuje izvrsnost dok istovremeno sankcionira slabe rezultate, koji potiče razvoj STEM područja (Science, Technology, Engineering, Mathematics) i promovira suradnju znanosti i gospodarstva.

'Moja je dužnost kao ravnatelja najvećeg i najuspješnijeg hrvatskog instituta da te vrijednosti pokušam usaditi na najvišim razinama jer jedino s njima Hrvatska ima budućnost', rekao je Antičić.

'Zato sam se odazvao pozivu Mosta da sudjelujem u usuglašavanju pregovaračkih pozicija glede znanosti, koliko god moji svjetonazorski stavovi bili liberalniji i ljeviji od velike većine članova te liste. Most je uvidio da ima manjka znanja i iskustva u određenim poljima znanosti pa je napravio najpametniju stvar, a to je pitati za pomoć najbolje kada je u pitanju hrvatska znanost. To je bez lažne skromnosti IRB, a od tuda moja nestranačka i nezavisna suradnja s Gordanom Rusak. Ona i Most imali su svoje prioritete i stavove, a ja sam njoj davao svoje sugestije i prijedloge. S konačnom listom se slažem velikim dijelom, s nekim točkama se ne slažem, a neke važne točke bih dodatno ubacio', pojasnio je prvi čovjek Ruđera.

Osobito pozitivnim ocjenjuje inzistiranje MOST-a na provođenju već usvojene Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

'Suviše je česta praksa da nove vlade žele provesti sve ispočetka. Koliko god je Strategija manjkava, ipak ima puno pozitivnih mjera i definitivno je puno bolje imati je nego nemati, a nedostaci se mogu mijenjati u hodu', kaže Antičić.

Razradu politike napredovanja nastavnika i model dodjele razvojnih koeficijenata za zapošljavanje mladih znanstvenika smatra pozitivnima. No smatra da se to može prepustiti institucijama samo po jasno zadanim kriterijima koje bi odobrilo Ministarstvo.

'Što se IRB-a tiče, to bi na primjer bili međunarodni projekti ili projekti Hrvatske zaklade za znanost, vrhunski članci, suradnja s gospodarstvom i sl. Ovakvu mjeru nije jednostavno implementirati, a jedna mogućnost je da se to ostvari preko platnih razreda, odnosno različitih visina plaća, koje bi, prema najavama, Ministarstvo financija uskoro trebalo probno implementirati', kaže Antičić.

Ključnim smatra i naglasak na poticanju razvoja STEM područja, na svim razinama od osnovne škole do doktorata, što bi, među ostalim značilo i izdvajanje više sredstva za doktorande iz STEM-a.

Uvjeren je da je važan, ali kontroverzan fokus na racionalizaciju broja sveučilišta odnosno studija koji se financiraju iz državnog proračuna.

'Ako nema dovoljno sredstva mora se poticati izvrsnost i najboljima davati najviše, na uštrb najlošijih. Dakako, trebalo bi racionalizirati i institute. To treba provesti na transparentan način, uvažavajući međunarodne preporuke i analize', kaže naš fizičar.

Dobrom, kao i mnogi drugi, drži inicijativu za uvođenja male mature:

'Tom mjerom bi se iz osnovnih škola uklonio zastrašujući pritisak za ostvarivanje uspjeha 5.0 za sve predmete jer bi prosjek ocjena činio samo dio uvjeta. Po meni bi ocjene trebale činiti možda 60% uvjeta za upis, a ostatak mala matura. Od točaka koje nisu na popisu u pregovorima podržao bih smanjenje broja predmeta u osnovnoj, a posebno u srednjoj školi, a donio bih i odluku da se pri upisu u srednju školu razmatraju samo ocjene iz relevantnih, a ne svih predmeta.'

Nemamo u svemu isto mišljenje

Ipak, Antičić se, kao nestranački čovjek, ne slaže sa svim prijedlozima Mosta.

'Jedna od ključnih stavki u kojima se razlikujemo jest podrška projektima Hrvatske zaklade za znanost. Naime, dok Most želi umanjiti ulogu HrZZ-a, ja bih podržao HrZZ. Štoviše, povećao bih im sredstva i tu sam bliže stavu čelništva MZOS-a. No dijelim mišljenje Rusak da administraciju HrZZ-a treba radikalno pojednostaviti. Sadašnji sustav toliko je kompliciran da je puno jednostavnije upravljati financijski znatno izdašnijim Horizon2020 projektima', kaže naš fizičar.

Antičić bi također na popis prijedloga dodao nužnost integracije sveučilišta, no smatra da je to tema sa suviše velikim otporom na svim razinama našeg društva da bi se u bliskoj budućnosti mogla ostvariti.

'Što će iz svih ovih pregovora ispasti, ne znam, moj angažman je završen pa ću pažljivo, kao i svi ostali, pratiti medije. Nadam se da će hrvatska znanost i obrazovanje dobiti puno važniju i kvalitetniju ulogu nego što je to bio slučaj posljednjih 25 godina', poručio je ravnatelj Ruđera.