Karlovačka Građanska inicijativa (GI) "Spasimo Koranu" traži odgovore zašto je samo nekoliko sati nakon lokalnih izbora počela izgradnja 195 metara dugačkog "protupoplavnog" zida na koranskoj plaži, unatoč protivljenju stručne, ekološke i opće javnosti
Kako je priopćeno iz GI "Spasimo Koranu", Grad Karlovac je bez znanja javnosti u ožujku ove godine vlasniku Nikoli Hanželu izdao građevinsku dozvolu, pa sada aktivisti traže da Grad javno objavi glavni projekt na temelju kojega je izdana građevinska dozvola.
Jer, istaknuto je, pred investitorom su samo dvije mogućnosti - da hotel gradi prema starim nacrtima srušenog hotela, ili da se raspiše javni natječaj za koji je i Grad Karlovac osigurao dio novca.
Podsjeća se da je dozvolja za gradnju zida, mjestimično visokog i dva i pol metra, oko budućeg hotela investitoru izdana na temelju prošlogodišnje presude suca Antuna Žagara na Upravnom sudu u Rijeci. Time je sudac poništio prethodna rješenja Grada Karlovca i potom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o uskraćivanju dozvole za izgradnju zida, jer je to suprotno karlovačkom Generalnom urbanističkom planu.
Spomenutim prethodnim rješenjima bilo je propisano da se za takvu gradnju mora provesti urbanističko-arhitektonski natječaj, ali je riječki Upravni sud utvrdio da je zemljište privatno, namjena nije društvena ili javna i da prema Zakonu o prostornom uređenju ne treba raspisivati arhitektonsko-urbanistički natječaj.
Također je, bez mogućnosti žalbe, presuđeno da privatnici mogu graditi zaštitne nasipe i zidove po dobivanju vodopravnih uvjeta Hrvatskih voda, a na glavnoj raspravi nisu sudjelovali predstavnici nadležnog ministarstva ni Grada Karlovca.
Sudac Žagar odbio je i tužbu udruge Pan zbog poništenja odluke više ministarstava da se obvezno provede procjena utjecaja zahvata na okoliš, što je propisano za kanale, nasipe i druge građevine za obranu od poplava i erozije obale, dakle za infrastrukturne objekte.
Još nema pravomoćnog rješenja, Grad nije trebao izdati građevinsku dozvolu
Ali, istaknula je inicijativa "Spasimo Koranu", Sud se priklonio obrazloženju javnopravnih tijela da je na Korani riječ o građevini za obranu od poplava, a ne o infrastrukturnom objektu i to strogo formalistički, bez da je za zid na Korani utvrdio “stvarna obilježja i funkciju”.
"Zbog tog i drugih razloga žalba udruge Pan na presudu Upravnog suda u Rijeci treba se raspraviti na Visokom upravnom sudu, a presuda se još čeka, što znači da još nema pravomoćnog rješenja o prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu Natura 2000. i Grad nije trebao izdati građevinsku dozvolu", ustvrdila je GI "Spasimo Koranu".
Podsjeća se da je prije dvije godine više od 4000 građana potpisalo klasičnu peticiju GI "Spasimo Koranu" i oko 5000 online peticiju, što je predano Gradu i Županiji sa zahtjevom da vlasti učine sve da se zid ne izgradi.
Arhitektica Brankica Petrović iz tvrtke ADF rekla je Hini prilikom predaje te peticije kako Generalni urbanistički plan definira obvezu urbanističko-arhitektonskog natječaja u slučaju rušenja, uklanjanja i gradnje novog hotela ili bilo čega drugoga na toj parceli, pri čemu je gradskim proračunom osigurano 300.000 kuna za sufinanciranje tog natječaja.
"Znači, bilo kakva dogradnja, uklanjanje, nova gradnja van gabarita hotela kakav je bio podrazumijeva provedbu urbanističko-arhitektonskog natječaja za odabir najboljeg rješenja, nema iznimke, neki zid ili nešto drugo", poručila je Petrović.
Napomenula je kako sadržaji koji podrazumijevaju javnu upotrebu ne trpe ograđivanje, a kao rješenje problema izlijevanja Korane smatra da se u samu zgradu hotela treba ugraditi isustav koji bi zaštitio dijelove građevine ispod kote plavljenja, pa ne treba graditi zid.
Vladimir Petrović, također arhitekt ADF-a, istaknuo je tada da zemljište na Korani jest privatno, ali da postoje režimi zaštite voda, prirode i kulturnih dobara koje vlasnici moraju poštovati i da je reguliranje gradnje hotela "starije” od vlasničkih odnosa".
Tvrtka Lana commerce i vlasnik Nikola Hanžel zaustavljeni su 2019. u gradnji zida nakon prosvjeda više udruga i istaknutih pojedinaca raznih struka, a Hanžel je ustrajno tvrdio da parcelu koju je kupio ima pravo ograditi i budući hotel zaštititi od poplavljivanja, ali gradnja je zaustavljena i ujedno je otvoreno pitanje projekta po kojemu će se hotel graditi.