Kako bi se spriječile nepromišljene i brze rastave brakova u kojima su djeca maloljetna, potrebno je na šest mjeseci onemogućiti rastavu bračnim partnerima koji se nisu sporazumjeli o njezinim pravnim posljedicama za djecu. U tom razdoblju partneri bi trebali potražiti pomoć obiteljskog medijatora, koji će im pomoći da postignu sporazum o planu roditeljske skrbi, kao i pomoć bračnog terapeuta radi prevladavanja bračne i partnerske krize. Savjetovanje i medijacija bit će obvezni, predviđaju teze za nacrt prijedloga novog Obiteljskog zakona, koje je Ministarstvo socijalne politike i mladih jučer objavilo na web stranici i o kojima će se voditi javna rasprava do 8. lipnja.
S Obiteljskim se zakonom već kasni, a jednomjesečna javna rasprava o tezama koje prethode zakonskom nacrtu ukazuje na dodatno kupovanje vremena. Poklopilo se to s pisanjem Novog lista o nagađanjima koja se već neko vrijeme mogu čuti u kuloarima – da Jasna Kelava, pomoćnica ministrice Milanke Opačić, napušta Ministarstvo, a radna skupina za izradu Obiteljskog zakona raspala se. Kelava se nije javljala, a drugu tvrdnju opovrgava prof. Branka Rešetar, voditeljica radne skupine za izradu Obiteljskog zakona, piše Večernji list
'To su glasine, radna skupina nije raspuštena. Cijelu zimu radimo na cjelovitoj reformi zakona, koji će biti usklađen s preporukama Vijeća Europe i Europskog suda za ljudska prava', kaže prof. Rešetar.
Tako se, među ostalim, osim izravnih susreta predviđa uvrštenje u zakon i drugih načina kontakata roditelja i djece koji ne žive zajedno. Koristio bi se termin 'održavanje osobnih odnosa', što podrazumijeva komunikaciju mobitelom, skypeom, dopisivanjem, slanjem darova i slično.
Potrebno je, nadalje, napustiti institute priznanja majčinstva sudskom odlukom, a u slučaju da žena rodi izvan bolnice i dijete ne bude prijavljeno matičaru u roku od 30 dana, upisali bi ga u maticu rođenih temeljem rješenja nadležnog ureda kojem bi majka predočila medicinsku dokumentaciju. Prestalo bi se s praksom da se dijete rođeno u braku, premda od drugog biološkog oca, vodi kao dijete formalnog bračnog partnera, nego bi se očinstvo u takvim slučajevima utvrdilo priznanjem uz pristanak majke i njezina muža.
Kad je o uzdržavanju riječ, predviđa se uvođenje recipročne obveze uzdržavanja u odnosu na baku i djeda. Naime, baka i djed sada su pod određenim pretpostavkama dužni uzdržavati unuče, ne čini li to roditelj, no punoljetna unučad nema takvu obvezu prema baki i djedu. Po načelu solidarnosti, radna skupina zagovara uvođenje jednake obveze punoljetnoj unučadi koju su uzdržavali baka i djed.
Majka i djeca nakon razvoda više neće moći biti izbačeni na ulicu iz zajedničkog stana već će imati pravo u njemu živjeti sve dok djeca ne postanu punoljetna, bez obzira što pola vlasništva nad tim stanom ima bivši muž.
Ukoliko roditelj koji odlazi iz obiteljskog doma nema novaca i ne može si osigurati stan, roditelj s djecom dužan mu je, u skladu s mogućnostima, plaćati najamninu za drugi stan. Kod bogatih roditelja ovo pravilo neće vrijediti jer će si prodajom imovine oba roditelja moći osigurati pristojne stambene uvjete, piše Jutarnji list
