'Do sada nije bilo pravog dijaloga i dogovora o novom mandataru i sastavu Vijeća ministara, no stvari se u zadnje vrijeme poboljšavaju. Sve političke opcije ubrzano dolaze do spoznaje da ova država treba vladu. Među ostalim i zato što samo središnja vlast može zaključiti dogovor s međunarodnim financijskim ustanovama o najmu kredita. A ti krediti su u sadašnjoj financijskoj situaciji krvavo potrebni i jednom i drugom entitetu', rekao je Inzko u razgovoru za vodeći slovenski list, komentirajući blokadu središnje vlasti više od osam mjeseci nakon izbora.

Na pitanje zašto u većoj mjeri ne koristi bonske ovlasti, Inzko je rekao da je njihovo korištenje predviđeno u slučaju kršenja Daytonskog ugovora ako se ocijeni da je upotreba bonskih ovlasti optimalan odgovor, te da je on kao odgovorni za provođenje civilnog dijela Daytonskog sporazuma jedini nadležan i za njegovo interpretiranje.

Lanjski su izbori u BiH pokazali da ljudi žele promjene na bolje u pogledu životnog standarda, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, no dobar dio političkih elita u državi još uvijek je okrenut prema prošlosti, naveo je Inzko u razgovoru.

'BiH zaostaje za drugim državama u regiji. Bio bih veći optimist kad bih čuo političare da govore kako nema alternative učlanjivanju u Europsku uniju jer je članstvo najbolje jamstvo za stabilnost i razvitak države, za životni standard građana. Na žalost, u BiH prevladava egoizam dijela elita koji u nesređenoj državi za sebe prisvajaju privilegije i materijalne koristi', naveo je Inzko u opširnom razgovoru za Delo.

Pritom je najviše kritizirao ponašanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. 'Neke njegove najave izravan su napad na daytonsko uređenje države, destabiliziraju političke prilike i povećavaju nepovjerenje među narodima. Te izjave shvaćam vrlo ozbiljno, to je dio mog mandata u BiH. Uvjeravam vas da nema koncepta mirnog odvajanja Republike Srpske od BiH - odcjepljenje bi uzrokovalo nov konflikt', upozorio je Inzko.

'Dogovor o funkcioniranju sistema bio bi dobar za sve, pa i za Republiku Srpsku, no vlast u Banja Luci zastupa drugu logiku, želeći dokazati da BiH ne može funkcionirati, da opstanak takve države nema smisla. Tako žele otvoriti vrata eventualnom odcjepljenju', rekao je Inzko.

SDP BiH i partneri očekuju da OHR riješi krizu vlasti u BiH

Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDP), Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska stranka prava (HSP) i Narodna stranka 'Radom za boljitak' (NSRzB) zatražit će da se Ured visokog predstavnika za BiH (OHR) uključi u rješavanje krize prouzročene izostankom dogovora o novoj vladajućoj većini na državnoj razini, izjavio je dopredsjednik SDA Asim Sarajlić

U izjavi koju je u ponedjeljak prenijelo sarajevsko 'Oslobođenje' Sarajlić je kazao kako koalicija četiriju stranaka neće poduprijeti najavljenu kandidaturu Borjane Krišto za predsjedateljicu Vijeća ministara jer to smatraju ucjenom od strane HDZ BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kojemu je na čelu Milorad Dodik.

'Još se nalazimo u pat-poziciji jer se sporazum (Dragan) Čović-Dodik provodi u djelo i inzistira se na tome da bude samo po njihovom. To je za nas neprihvatljivo', kazao je Sarajlić.

Podsjetio je kako se Zastupnički dom parlamenta BiH još uvijek u drugom krugu glasovanja nije izjasnio o konačnoj kandidaturi Slave Kukića za predsjedatelja Vijeća ministara.

Ne dobije li Kukić minimalnu entitetsku potporu iz Republike Srpske, neće je dobiti ni Krišto kao eventualna naredna kandidatkinja za mandataricu, istaknuo je Sarajlić.

U takvoj situaciji u kojoj će biti jasno da dogovora nema, bilo bi logično da intervenira OHR kako je to već učinjeno u slučaju uspostave vlasti u Federaciji BiH, ocijenio je Sarajlić.

Intervencijom visokog predstavnika Valentina Inzka suspendirana je ocjena Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) kako je izvršna vlast u Federaciji BiH konstituirana nezakonito i ta odluka i danas je na snazi bez izgleda da bi mogla biti povučena unatoč opetovanim zahtjevima iz HDZ BiH i HDZ 1990. da se ona povuče.

Sam Inzko je proteklog vikenda u intervjuu beogradskoj 'Politici' kazao kako se međunarodna zajednica 'sigurno' neće uplitati u uspostavu vlasti u BiH na državnoj razini.