Liječi ih se oko 10.000 godišnje, a oko polovice njih ne registrira pravodobno taj problem, ukazuje ginekolog, prof. Velimir Šimunić, subspecijalist humane reprodukcije i pionir IVF programa u Petrovoj, u kojoj je predvodio stručnjake koji su prije gotovo 40 godina kao osma zemlja u svijetu postigli začeće i rođenje prve IVF bebe u Hrvatskoj.

O neplodnosti, metodama i učincima pomognute oplodnje riječi će biti krajem tjedna na 13. Kongresu o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi u organizaciji Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju i Hrvatskog društva kliničkih embriologa.

"Neplodnost je globalno i u Hrvatskoj u neprestanom porastu. Predviđa se da će za deset godina u većem dijelu svijeta neplodno biti oko 30 posto parova", kaže Šimunić.

Žene u Hrvatskoj rađaju prvo dijete prosječno s 29,4 godine, a sve češće nakon 30. ili 35. Žena se rađa s konačnim brojem jajnih stanica koje se ne mogu obnavljati. Već s 32 godine plodnost počinje opadati za pet posto godišnje, a nakon 38. i 15-20 posto na godinu. U četvrtoj deceniji sve su češće i bolesti koje mogu oštetiti reproduktivne organe.

"Par s više od 41 godine pet puta teže i sporije postiže trudnoću. Tada su i češći pobačaji", objašnjava Šimunić.

Govoreći o uzrocima rastuće neplodnosti, navodi i promijenjene svjetonazore sukladno reproduktivnoj autonomiji žene te činjenicu da je od demografske tranzicije 1965. pouzdana kontracepcija omogućila odvojenost spolnosti i reprodukcije.

"Nekada se smatralo da su neplodne žene, međutim danas je češća muška neplodnost. Spermatogeneza je naime vrlo osjetljiva na tzv. epigenetske čimbenike pa okolinski polutanti oštećuju stvaranje spermija. Danas je plodnost muškaraca za 50 posto niža nego prije 50 godina", otkriva šokantan podatak.

U praksi, uzroci neplodnosti su 30 posto sa ženske strane, 30 posto s muške, a 30 posto udruženi. Deset do 20 posto uzroka ostaje nepoznato, donosi Večernji list.