Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav raspravio je danas i oporbeni prijedlog ustavnih promjena, a HDZ-ovac Vladimir Šeks istaknuo je kako HDZ za sada ne može prihvatiti da se nacionalnim manjinama Ustavom zajamči dodatno pravo glasa, kao ni da se parlamentarni i izbori za Predsjednika Republike provode isključivo na biračkim mjestima u Hrvatskoj
Oporbi je prihvatljiv Vladin prijedlog da se na referendumu za ulazak Hrvatske u EU odlučuje većinom birača koji su glasovali u Hrvatskoj, ali pod uvjetom da se jednako rješenje primijeni i na druge izborne procese.
Po prijedlogu 52 zastupnika SDP-a, HNS-a i IDS-a, ukinula bi se mogućnost glasovanja na posebnim izbornim mjestima u inozemstvo, a svoje biračko pravo, bez obzira o čemu se izjašnjavaju, birači iz tzv. dijaspore ostvarivali bi u Hrvatskoj.
Iako je suglasan s tim da model glasovanja treba biti isti na referendumu i izborima za Hrvatski sabor i predsjednika, Šeks ističe kako mu je neprihvatljivo da se glasovanje ograniči na Hrvatsku.
Šeks je prihvatio upozorenja opozicije o nesređenim biračkim popisima te ocijenio da Vlada vrlo brzo mora krenuti u izradbu novog Zakona o popisima birača i Zakona o prebivalištu te riješiti problem tzv. 'glasovanja mrtvih duša'. Zoran Milanović (SDP) rekao je kako je oporbeni prijedlog da se na izborima glasuje u Hrvatskoj na tragu Vladina rješenja. Naglasio je, međutim, da SDP nije radikalan po tom pitanju, nego da je riječ o 'temi za razgovor'.
Milanović je izvijestio i da je oporbi prihvatljiva većina Vladinih prijedloga ustavnih promjena vezanih uz pregovarački proces i ulazak Hrvatske u EU. Ponovio je prijedloge da u Izvorišne osnove Ustava uđu sve nacionalne manjine te da se pripadnicima manjina, uz opće, zajamči i dodatno pravo glasa.
Napomenuo je da je Ustav predvidio takvu mogućnost, ali da ona zakonom nikad nije razrađena. Milanović je kazao i kako pozdravlja to što je Vlada pokazala političku volju da ukine zastaru za kaznena djela vezana uz pretvorbeni i privatizacijski kriminal.
SDP-u je, međutim, odredba koju je predložila Vlada 'preštura', pa predlažu da se nemogućnost zastare proširi i na ratno profiterstvo i druge zloupotrebe povezane s tim. Predlažu i da se Ustavom utvrdi obvezno opće obrazovanje do stjecanja prvog zvanja, umjesto desetogodišnjeg obrazovanja koje predlaže Vlada.
Oporba traži i aktivniju ulogu parlamenta u donošenju odluka na europskoj razini. Zalažu se da se u Ustavu, uz glavnog državnog revizora, izrijekom navede i funkcija guvernera HNB-a te da, uz odvjetništvo, kao javna služba u Ustav uđe i javno bilježništvo.
Oporba predlaže da o slanju vojske izvan hrvatskih granica Hrvatski sabor i dalje odlučuje dvotrećinskom, umjesto natpolovične većine svih zastupnika, što je Vladin prijedlog. Dvotrećinsku većinu oporba predlaže i kad je riječ o donošenju državnog proračuna i o izboru sudaca Ustavnog suda.
Kada je Šeks na glasovanje stavio prijedlog da se saborskom plenumu predloži da prihvati oporbeni nacrt ustavnih promjena bez članaka koji reguliraju dodatno pravo glasa za manjine i ukidanje biračkih mjesta u inozemstvu, SDP-ovci su to protumačili kao izigravanje dogovora predsjednika stranaka.
Tvrdeći kako je dogovoreno da će se oba nacrta, i Vladin i oporbeni, u proceduri tretirati jednako dok međustranačka radna skupina ne usuglasi zajednički prijedlog ustavnih promjena, SDP-ovci su napustili sjednicu i time srušili kvorum pa Odbor o Šeksovu prijedlogu nije glasovao.
Oporbeni nacrt ustavnih promjena Hrvatski sabor bi trebao raspraviti u četvrtak. O Ustavnim promjenama danas je trebao raspravljati i saborski Odbor za pravosuđe, ali sjednica nije održana jer nije bilo kvoruma. Na raspravu, naime, nije došao nitko od oporbenih članova Odbora.
