Kao da 23 licencirane detektivske agencije nisu dovoljne, u Hrvatskoj sumnjičave supružnike i poslodavce svojim oglasima u kojima nude detektivske usluge vabe i samouki detektivi, osobe bez licence. Jedan od njih osim takvih usluga nudio je uslugu pečenja kolača i prerade voća. Siniša Patačko, predsjednik Udruge privatnih detektiva, otkriva kako barem jednom godišnje takve prijavljuju policiji
Sličan oglas pojavio se i u siječnju. Muškarac je preko oglasnika nudio detektivske usluge, prisluškivanje mobitela i praćenje. U drugim je oglasima nudio pečenje kolača i preradu voća. S obzirom na to da takvi slučajevi uvode nered na tržište, Siniša Patačko ga je kao predsjednik Udruge privatnih detektiva Hrvatske prijavio Sektoru za inspekcijske poslove MUP-a.
'Svake godine prijavljujemo slične stvari. Ovi koji se oglašavaju preko oglasnika nemaju licence', kaže nam Patačko. Osim 'padobranaca' iz oglasnika, sve više tvrtki koje se primarno bave zaštitarskim poslom nudi detektivsku djelatnost iako nemaju licencirane detektive.
vezane vijesti
'To ruši tržište i reputaciju struke. Nije detektivski posao samo pratnja, ima tu dubinskih istraživanja, analitike i kriminalistike', pojašnjavaju nam iz Udruge privatnih detektiva.
'Licencirani privatni detektiv poslije završetka posla predat će vam pisano izvješće, koje ima težinu dokaza te se može koristiti u sudskom postupku. U suprotnom, dakle ako posao privatnog detektiva obavljaju osobe koje za to nemaju ovlasti, prikupljeni podaci nemaju težinu dokaza te se ne mogu koristiti u bilo koje svrhe', napominju. Uz to, pojedinci koji to čine, a nemaju licencu, krše i Zakon o privatnim detektivima.
Pravi detektivi imaju detektivsku iskaznicu, stoga ako želite biti sigurni da plaćate licenciranog privatnog detektiva, prije sklapanja ugovora zamolite ga da vam pokaže iskaznicu.
U Hrvatskoj trenutno djeluju, doznajemo, 23 trgovačka društva i obrta koji se bave detektivskim poslom i imaju licencirane detektive. Među njima su i jedne od najvećih zaštitarskih tvrtki, poput Sokol Marića ili Klemm sigurnosti.
Da situacija na tržištu nije bajna, dokazuje i činjenica da je mnogo manjih detektivskih agencija zatvoreno, a novi, veći igrači koji se bave zaštitarstvom, ulaze u igru. Niti prihodi većine detektivskih agencija nisu veliki, a oni koji nisu u minusu imaju dobit od nekoliko stotina pa do nekoliko desetaka tisuća kuna.
'Od toga se može živjeti, ali niz je faktora koji utječu na to te koliko dugo rade i kako rade', kaže nam Patačko.
Neke od njih rade i za državu. I njegova agencija PIA je 2014. bila angažirana od tadašnjeg Ministarstva zdravlja kako bi preventivno pregledali prostorije i automobile Ministarstva i donijeli procjenu ugroženosti od nesigurnog komuniciranja. Tadašnji ministar Siniša Varga angažirao ih je i tijekom svog mandata u HZZO-u kako bi istražio curenje informacija.
Iako mnogi privatne detektive zamišljaju kao ljude u balonerima koji čuče u grmlju snimajući nevjerne partnere po nalogu njihovih sumnjičavih boljih polovica, realnost je potpuno suprotna. 'Više sam usmjeren na korporativni sektor, od sigurnosnih prosudbi, preko provjera zaposlenika prije zapošljavanja, do provjera poslovnih partnera', kaže Patačko.
Zanimljivo je, kaže, to da strane tvrtke svoje potencijalne poslovne partnere u Hrvatskoj provjeravaju prije sklapanja posla, dok domaći poslovnjaci zovu privatne detektive u pomoć tek kada se nešto dogodi. Na pitanje je li on ili netko od njegovih kolega bio angažiran u krizi u Agrokoru, Patačko nije odgovorio. Privatnost klijenata je prioritet.
