Da bi istražili povezanost između mentalnog zdravlja i rada srca, tim znanstvenika sa londonskoga Sveučilišta Queen Mary pregledao je snimke srca 36.309 pacijenata, koji su sami ispunili upitnik o svojim "neurotičnim crtama osobonosti", poput nestabilnog raspoloženja, tjeskobe, razdražljivosti i malodušnosti.

Istraživači su doveli u vezu "veću sklonost pojedinaca neurotičnim osobinama" sa slabijim funkcioniranjem ventrikula, većom miokardijalnom fibrozom i većim otvrdnjivanjem arterija".

Povezanost je utvrđena neovisno o tradicionalnim čimbenicima rizika kada su posrijedi srčani problemi, poput pušenja i pretilosti i bila je zastupljenija među muškaracima.

"Znamo da postoji povezanost između mentalnog zdravlja i potencijalnog razvoja kardiovaskularnih bolesti. Naša je studija otkrila da se štetne promjene na srcu vide u ljudi s neurotičnim crtama osobnosti poput anksioznosti, depresije i pretjerane zabrinutosti", rekao je Steffen Petersen, profesor kardiovaskularne medicine na sveučilištu Queen Mary.

"Čak i kad se u obzir uzmu čimbenici životnog stila poput pušenja, tjelesne težine i životne dobi, čini se da su neurotične osobine povezane sa znakovima starenja srca."

Profesor Petersen je rekao da će njegov tim sada pokušati dokučiti na koji način te crte osobnosti dugoročno utječu na funkciju rada srca i na rizik od razvoja srčanih oboljenja.