Ako je cilj hitnih izmjena Zakona o plaćama sudaca bio dobiti oko 1670 sudaca s druge strane barikade, Ministarstvo pravosuđa i uprave je uspjelo, piše u subotu Večernji list, navodeći da je revolt sudaca izazvalo smanjenje koeficijenta za prvostupanjske suce koji je manji i od najvećeg za sudske službenike
Izazvali su nezapamćen val nezadovoljstva osobito među najbrojnijim prvostupanjskim općinskim, prekršajnim, trgovačkim i upravnim sucima. Ocjenjuju da ih sporni prijedlog degradira pa i omalovažava, te ne uzima u obzir dalekosežne posljedice za sustav sudbene vlasti i dignitet sudačke profesije.
I to su vrlo argumentirano i masovno izrazili tijekom okončanog e-savjetovanja. U sažetoj formi osam krupnih prigovora na prijedlog zakona ima Upravni odbor Udruge hrvatskih sudaca.
Udruga hrvatskih sudaca razumije potrebu za izjednačavanjem osnovice za izračun plaća svih korisnika državnog proračuna, a posebice državnih i pravosudnih dužnosnika, ali brojne nepravde od novih manjih koeficijenata za izračun plaće sudaca, pri čemu se ne ispravlja nepravedno smanjenje njihovih plaća, su im neprihvatljive.
Osobito da plaće sudaca ovise o rezultatu pregovora Sindikata i Vlade, a suci u tome ne sudjeluju. Novi prijedlog ne ispravlja nekonzistentnost odnosa između plaća sudaca različite vrste i stupnja sudovanja. Plaće sudaca prvog stupnja su i dalje nedopustivo niske, a na drugom stupnju nisu izjednačene.
Također, ne uzima se u obzir opseg odgovornosti sudaca u odnosu na sudske savjetnike kao pomagače sudaca. Snižava se postojeće koeficijente za izračun plaće, a početni koeficijent za obračun plaća sudaca mora biti viši od 3,5, te prava sudaca nisu izjednačena s pravima ostalih državnih dužnosnika, piše novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić.