Nakon što je u srijedu ravnatelj Hrvatskog zavoda za statistiku Ivan Kovač iznio prve, dugo iščekivane rezultate popisa stanovništva, nikome više ništa bilo jasno. Uostalom, svrha popisivanja stanovništva jest usporedba s prethodnim podacima. Ovog puta, kako je rekao Kovač, to nije moguće zbog promjene metodologije i definicije broja stanovništva. Broj stanovnika je manji, ali opet i nije.

Kada bi se novi način obračunavanja broja stanovnika primijenio na Popis stanovništva 2001. godine, brojka bi bila približno ista. Kovač hrvatskoj javnosti, koja je željno iščekivala rezultate popisa teškog 175 milijuna kuna, ipak nije mogao reći taj magični broj. Ostali smo uskraćeni za podatak koliko zapravo ljudi u Hrvatskoj živi.

Dok se ne objave kompletni rezultati Popisa stanovništva 2011, detaljnu analizu ne može nam dati ni prof. dr. Anđelko Akrap s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

'Ako bismo baš htjeli uspoređivati, prema popisu 2001. stalno je boravilo u Hrvatskoj 4,2 milijuna ljudi, dok ih je danas 92 tisuće više', kaže Akrap. No, u isto vrijeme, od 2001. do kraja 2010. godine imamo prirodno smanjenje od 92 tisuće umrlih više nego rođenih.

Akrap kaže da je očito došlo do većeg broja useljenika. 'Nemamo još sve rezultate, jesu li to Srbi povratnici ili Hrvati iz BiH, ali jedno je sigurno, a to je da je došlo do pogoršanja dobne strukture stanovništva', tvrdi demograf.

Pojasnio nam je da se metodologija stalno mijenja, pa ispada da se gotovo nijedan Popis stanovništva ne može uspoređivati s prethodnim. Tako se ne mogu uspoređivati rezultati popisa 1991. i 2001, kao ni oni 1981. godine. Jedino se može eventualno uspoređivati popis 1971. i onaj deset godina kasnije.