Koji su osnovni ciljevi udruge Prsten?

Udruga Prsten, kao neprofitna i nepolitička udruga, djeluje već osam godina i nastala je kao reakcija na nedovoljnu brigu hrvatske službene politike za položaj i sudbinu hrvatskog naroda u BiH. Osnovni ciljevi naše udruge proizlaze iz naše misije i statuta, a to su: zaštita interesa hrvatskog naroda u BiH, aktivnosti za povratkom izbjeglih i prognanih Hrvata na njihova ognjišta diljem BiH, pomoć u njihovom održivom povratku, zapošljavanju, obrazovanju i ostvarenju njihovim političkih i ustavnih prava. Hrvati su, prema Daytonskom sporazumu, konstitutivni i ravnopravan narod u BiH, ali se u stvarnom životu pokazuje da se ta ustavna odredba ne ostvaruje, a posebno glede izbornog zakonodavstva. Taj zakon onemogućava da se ostvari volja hrvatskog naroda glede njegovih političkih predstavnika u državnim strukturama vlasti.

Također se brinemo za očuvanje tradicije, kulture i običaja bosanskih Hrvata koji žive diljem Hrvatske, većinom su došli tijekom rata kao prognanici i izbjeglice, a sada su odlučili živjeti u Hrvatskoj. I tu ima nerazumijevanja, podcjenjivanja, a mi pomažemo u njihovoj lakšoj prilagodbi i jačamo svijest da smo svi mi dio jedinstvenog korpusa hrvatskog naroda s različitim običajima, navikama itd. To nas ustvari obogaćuje. S druge strane, prisutna su sve češća iskrivljavanja povijesti koja je što se tiče hrvatskog naroda u BiH marginalno obrađena i prikazana u udžbenicima osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Na tom području ćemo se sve više angažirati u narednom razdoblju. Važan nam je cilj u BiH integrativno djelovati među političkim strankama i pojedincima od kojih neki ne žele razgovarati s onim drugima. Takva interesna podijeljenost i partitokracija postali su način življenja i sami sebi svrha, uz zanemarivanje općih interesa hrvatskog naroda. Posljednji lokalni izbori pokazali su svu nepodnošljivost takve situacije.

Udruga uglavnom okuplja Hrvate s područja Bosne i Hercegovine s kojih su se zbog rata bili primorani iseliti u velikom broju.

Točno. Hrvati iz Bosne nemaju praksu okupljanja i lobiranja jer se to u prošlim sustavima i imperijima uvijek tretiralo kao nešto opasno i ljudima je to ostalo u genima. Zbog toga su oni kao pojedinci jaki, radišni, uporni i otvoreni za prijatelja, a sumnjičavi prema drugima. Primali su i s Istoka i sa Zapada i tako gradili karakter i osobnost. No, danas je došlo vrijeme da se više otvaramo, udružujemo jer su se granice širom svijeta otvorile kao nikada do sada. U takvoj situaciji i bosanski Hrvati su shvatili da moraju imati svoje udruge i da se moraju uvezivati.

U Hrvatskoj je malo poznato da je svaki treći Hrvat izravno iz BiH ili je to netko od njegovih predaka, što u prijevodu znači da nas ima oko milijun i pol. Nastojimo osvijestiti tu činjenicu kod naših ljudi i mislimo da će u budućnosti svaka stranka i politika o nama voditi puno više računa.

Na koji način Prsten pomaže povratku i opstanku Hrvata na području Republike Srpske?

Djelujemo kako možemo jer mi nismo državna institucija. Održavamo stalne kontakte s najvažnijim ljudima na području Republike Srpske iz redova poduzetnika, intelektualaca, Katoličke crkve, nositelja lokalnih političkih funkcija i 'običnim' ljudima. U lipnju 2012. u Banjoj Luci smo zajedno s banjolučkom biskupijom organizirali veoma važan i vrlo posjećen skup o održivom povratku Hrvata posebno u Republiku Srpsku, gdje je situacija najteža. Skup je bio na visokoj razini i bili su nazočni najviši predstavnici svih dijelova društvenog života. To prigodom donijeli smo niz zaključaka i pratit ćemo kako se ostvaruju. Ove godine ćemo u tom smislu ponovno organizirati skup na području Republike Srpske i vidjeti što se od toga ostvarilo i gdje treba dodatno djelovati. Želimo djelovati konkretno, a ne samo organizirati savjetovanja, posebno na pokretanju obiteljskog poduzetništva i pružanju znanja i vještina za proizvodnju različitih dobara.

BIH JE NAJVAŽNIJA ZEMLJA U VANJSKOJ POLITICI HRVATSKE

Kada se vozite od Bosanskog Broda prema Derventi, i danas, toliko godina poslije rata, vidite apokaliptične slike razorene, zapaljene zemlje i kuća bez ljudi koji su tu živjeli, a to su bili dominantno Hrvati. U tom smislu prijeti nestanak Hrvata s tih prostora i službena hrvatska politika ne smije pred tom činjenicom zatvarati oči. Bosna i Hercegovina je najvažnija zemlja u vanjskoj politici Hrvatske kada je riječ o regiji, iz nekoliko razloga, a najvažniji je činjenica da tamo živi još mnogo Hrvata, da je ona geografski, ekonomski i strateški vezana uz Hrvatsku, pa je, prema tome, izuzetno važna. O tome će se puno više reći na značajnom skupu o geoekonomskom i geopolitičkom položaju Bosne i Hercegovine koji ćemo još s nekim institucijama i udrugama održati u Sarajevu u travnju.

Brojni članovi Udruge ugledni su poduzetnici poput Pave Zubaka, Tomislava Antunovića, Marka Pipunića ili Stipe Matića. Koliko oni pomažu u radu Udruge?

Poduzetnici koje ste naveli spadaju u red najvećih poduzetnika u Hrvatskoj, a tu je još niz velikih i srednjih poduzetnika koji su članovi naše udruge. Po prvi put se događa da su u vrh biznisa došli 'Bosanci' koji sada izazivaju pažnju. Procjenjujemo da poduzetnici članovi naše udruge u hrvatskom BDP-u sudjeluju s oko osam posto, s tim da još nemamo precizne podatke jer se broj članova stalno povećava. Oni su promijenili imidž Hrvata iz Bosne kao sezonskog 'šljakera' koji još uvijek nije 'sjeo' u dijelu javnosti.

Oni na svoj način pomažu u radu Udruge, doniraju neophodna sredstva za rad, stipendiraju đake u studente i, ono što je posebno važno, pokreću poslove i osnivaju tvrtke u Bosni i Hercegovini, čime doprinose održivom povratku Hrvata u BiH. Kada bi se to kombiniralo sa službenim mjerama hrvatske ekonomske politike i europskim fondovima, tada bi situacija bila značajno drugačija. Na tome ćemo raditi sve intenzivnije jer želimo s Vladom i Predsjednikom RH aktivno djelovati na tom planu i staviti na raspolaganje svoje potencijale.

U javnosti vas percipiraju kao tajnovito društvo poput masona. Kako gledate na to?

Čuo sam za takve percepcije. Nama nije toliko stalo do javne promocije, koliko do konkretnog djelovanja. Udruga Prsten nije nikakvo tajno društvo. Naprotiv, otvorite našu web stranicu, pa ćete vidjeti koliko informacija možete dobiti.  Javnost je već percipirala snagu Prstena po broju i značaju poduzetnika koji su naši članovi. Međutim, malo se zna da naš Klub znanstvenika okuplja oko 70 magistara i doktora znanosti iz svih područja. Također imamo vrlo aktivan Klub žena i Forum mladih. Sve to govori da smo organizirana udruga, s velikom gospodarskom i intelektualnom snagom. U našim redovima su i članovi raznih političkih stranaka koji obnašaju visoke funkcije. Zbog svega toga mislim da ćemo biti sve važniji čimbenik u Hrvatskoj i BiH usprkos činjenici da smo neprofitna i nepolitička udruga.

'MOŽDA ĆU SE I POLITIČKI ANGAŽIRATI'

Kako komentirate neke medijske napise da je udruga Prsten lobistička udruga bosanskih Hrvata koja je suprotstavljena hercegovačkom lobiju?

Drago mi je da ste me to pitali i dali mi šansu da prenesem dominantno razmišljanje članova udruge o toj temi. Mi se nismo organizirali da bismo bili protiv bilo koga, a najmanje da bismo se suprotstavljali Hrvatima iz Hercegovine, s kojima dijelimo puno toga zajedničkog, a zajednički su nam i problemi na koje bismo skupa s njima željeli utjecati kako u BiH, tako i ovdje u Hrvatskoj. Moram reći da se radi o čistim spekulacijama koje su rijetke, a meni se čini da dolaze iz onih krugova kojima smeta ugled koji je Udruga stekla. Od sličnih udruga koje okupljaju Hrvate iz Hercegovine očekujemo jaču suradnju, koje već ima, a naše aktivnosti u prošlosti i planovi za budućnost demantiraju takve spekulacije.

Imate li vi političkih ambicija, jeste li član neke stranke i namjeravate li se kandidirati na izborima, bilo lokalnima, bilo nacionalnima?

Nisam član nijedne političke stranke. U vašem pitanju prepoznajem interes za odgovor je li Udruga politički pozicionirana te, u tom kontekstu, imam li ja kao aktualni predsjednik Udruge političkih ambicija. Odgovor na to pitanje sadržan je u Statutu i pratećim aktima unutarnjeg ustroja, iz čijih odredbi jasno proizlazi da se mi nemamo namjeru baviti politikom. Unatoč tomu, struktura članstva koje okupljamo i ogromna populacija čijim smo se interesima rukovodili pri osnivanju obvezuje nas da se, osim očuvanjem kulturne tradicije, mogućim povratkom u zavičaj i sličnim, povremeno pozabavimo i političkim temama sugerirajući političkim elitama rješenja koja očekujemo i ona s kojim nisu zadovoljni Hrvati čiji smo neformalni predstavnici.

Što se mene tiče, ne isključujem mogućnost političkog angažmana ukoliko se uskoro ne počne odlučnije rješavati kriza u kojoj se nalazimo. Osjećam odgovornost i obvezu prema našoj djeci i njihovoj budućnosti.