Nije izdržao, pa se s 12-članom ekipom na čelu s pročelnicom Kornelijom Mlinarević odmah pohvalio i sam gradonačelnik Ivan Vrkić. Čestitku im je putem svojeg Facebooka uputio upravo na Međunarodni dan žena.

'Današnju čestitku prigodom Dana žena posebno ću uputiti jednoj ženi (neka mi oprosti moja Zora 🌹): dragoj suradnici - pročelnici Upravnoga odjela za programe Europske unije Korneliji Mlinarević, koja je sa svojim timom postigla ovaj izniman rezultat: URBANA AGLOMERACIJA OSIJEK NAJUSPJEŠNIJA JE U HRVATSKOJ u korištenju EU sredstava za održivi urbani razvoj! 👏🥇💪 #VolimOsijek', napisao je na svojem Facebooku povodom Dana žena osječki gradonačelnik Ivan Vrkić.

Na grafu koji je priložio uz njega vidljivo je kako je slavonska metropola ispred Pule, Rijeke, Slavonskog Broda, Zadra, Splita i Zagreba. Sve se zakotrljalo nedavno na jednom okruglom stolu, na kojem se govorilo o urbanom razvoju, kako funkcioniraju kao aglomeracije, jesu li u stanju pripremiti i provoditi programe. I onda je pokazan graf. Kako su Osječani odskočili, pitamo Korneliju Mlinarević, pročelnicu osječkog Upravnog odjela za programe Europske unije.

'Na tome slajdu vidi se koliko u ovom trenutku koja aglomeracija ima raspisanih natječaja i ugovorenih sredstava. Iz toga je vidljivo kako je urbana aglomeracija Osijek do sada najviše napravila', govori za tportal Kornelija Mlinarević, već 15 godina u poslu s europskim fondovima.

Objašnjava kako joj je najviše drago zbog tima. U njezinu ih je odjelu 12, ali kad kaže tim, dodaje nam, misli i na sve ljude unutar drugih odjela i kolege koji im pomažu oko svega, a bez svih njih to ne bi tako dobro izgledalo.

'Posao nam svakim danom raste sve više, kao planina', kroz smijeh nam ilustrira koliko imaju posla.

Nisu sami

A u njemu nisu sami.

'Morate znati da je u aglomeraciji 19 partnera. Prvo je trebalo izgraditi cijelu strukturu, povjerenje, komunikaciju, odrediti prioritete jer svatko misli da je njegov problem najveći. S vremenom su se stvari kristalizirale, ali smo puno razgovarali', objašnjava one nevidljive procese kroz koje su prošli kako bi se Urbana aglomeracija Osijek postavila na zdrave noge.

A uz Osječane, u njoj su još Belišćani i Valpovčani te 16 slavonskih općina s ukupno 195.235 stanovnika. Granice joj se neće širiti ni smanjivati prije 2020. Za njih je spremno gotovo 40 milijuna eura iz Održivog urbanog razvoja ITU mehanizma.

'U Europskoj uniji je prepoznato to kako su gradovi sa svojim okruženjima generatori prvenstveno gospodarskog, ali i svakog drugog razvoja. Uredbom Europske komisije u EU je tako gradovima i njihovim urbanim aglomeracijama dano pet posto proračuna za urbani razvoj, pa se to dogodilo i Hrvatskoj. Raspoređeno nam je oko 345 milijuna eura na sedam velikih gradova, odnosno pet velikih i dva manja, a to su Slavonski Brod i Pula, te njihovim urbanim aglomeracijama. Riječ je o potpuno novom programu, tako da nismo mogli pokupiti iskustva nekih drugih zemalja, kao što je prije bio slučaj', objašnjava Mlinarević.

I dok je osječka urbana aglomeracija veličinom odmah iza zagrebačke, istovremeno je, ističe ova stručnjakinja za europski novac, označena nižim indeksom razvijenosti.

'Ovaj graf možda, rekla bih, pokazuje i nuždu. Pokazuje kome možda realno treba najmanje, a kome najviše, kao i ažurnost službi, volju gradova da budu u okvirima svojih hodograma, a potrebe pretoče u projekte koji se realiziraju. Definitivno pokazuje ambiciju, ali i nuždu', sažima.

Raštrkani

Osječki Upravni odjel za programe Europske unije prije godinu dana izdvojio se i preselio iz gradske uprave. Do tada su bili raštrkani, znaju reći sami za sebe, od podruma do krova u zgradi osječkog poglavarstva. Sada su svi na jednom mjestu. U zidinama bastiona nadomak Drave. Ne pripadaju nijednoj političkoj stranci. Financiraju se sa svega 20 posto godišnjeg proračuna grada. Režije plaćaju sami, a nekada zapušten gradski prostor pretvorili su u svoj radni.

'Uselili smo se ovdje prije nekih godinu dana. Prostor je bio dan na korištenje udruzi Biseri Slavonije, koja je više od desetljeća bila neaktivna, pa se sada znamo zafrkavati kako smo mi pravi slavonski biseri', govore uglas pročelnica Kornelija Mlinarević, Damir Bajsić, voditelj odsjeka za provedbu ITU mehanizma, te Stela Geršić, viša savjetnica.

Nije im odmah bilo lako. Pročelnica je, kaže nam, dobivala SMS poruke u kojima je pisalo kako je uništila kulturnu instituciju grada.

'Grozne poruke. No sve se stišalo', priznaje.

Ekipa kojoj je na čelu zagrizla je u najveći strateški projekt unapređenja i razvoja osječke Tvrđe. Vrijedan je čak 90 milijuna kuna. U osječku baroknu jezgru iz Europe stiže tako bespovratnih 64,5 milijuna kuna. Tim će se novcem promijeniti kompletna infrastruktura te popločiti oko 30.000 četvornih metara površine. Do ljeta se kreće s radovima.

'Ne bavimo se ovdje samo europskim fondovima, nego i nacionalnim. Pratimo sve što može imati neki učinak i doprinos u kvaliteti života građana, Osječana. Stranački nismo opredijeljeni. Radimo za grad i naravno da prvo štitimo interes grada jer ovdje živimo, pa ga i volimo. To je prvo i osnovno', objašnjava njihov moto Mlinarević.

Ističu kako im je svaki dan u uredu i na terenu drugačiji. Na pitanje mogu li ga opisati kratko odgovaraju: 'To je neopisivo.'

'Ne postoji šablona. Znamo što moramo odrađivati. No svaki je projekt različit. Okupljamo ljude koji razmišljaju drugačije, pomalo izlazimo iz kutije, kako se kaže. Drago nam je jer smo postali mjesto u koje ljudi dolaze, raspituju se za neke druge stvari koje često nemaju veze, pa se na kraju ponekad iz toga izrodi i neki manji projekt', govori ova stručnjakinja za europski novac.

Najdraži projekt

Najdraži projekt na kojem su do sada radili, priznaje, medijski je prošle godine u Osijeku bio vrlo eksponiran. S partnerima iz Subotice radili su na rekonstrukciji Sakuntalinog parka u središtu grada. Projekt, napominje, nije još gotov. Početak radova na terenu sami Osječani nisu dobro prihvatili.

'Građani na početku nisu bili oduševljeni, međutim sve više, kako je projekt odmicao, da se razumijemo, bolje su reagirali na njega. Mislim kako će se tek za dvije godine vidjeti pravi učinak jer je park prekrasno napravljen. Unutar njega razvijamo i potpuno novi turistički proizvod Osijeka, secesijski festival, kao i opremanje memorijalnog secesijskog prostora', objašnjava nam ekipa iz ovog gradskog ureda pred kojom je još jedan zadatak za koji misle kako će u gospodarskom smislu imati veliki učinak. Govore nam, to je definitivno – IT park.

'Meni je osobno vrlo drag, a mislim da nam je i prijeko potreban centar za posjetitelje u staroj austrougarskoj konjušarnici. To je sada jadan i zapušten prostor koji se pretvara u nešto što nedostaje ne samo Osijeku, nego i puno šire. Ovdje će se turiste moći ljudski primiti u grad i regiju, pružit će im se i određeni standard usluge, ali i dati sve informacije o tome gdje i što sve mogu vidjeti u Osijeku i ovoj regiji', nabraja projekte Mlinarević, dodajući kako je njihov posao nešto potpuno drugačije od strukture klasičnih poslova kojima se bavi uprava.

'Ali to ne znači da nismo naslonjeni na sve druge gradske službe i odjele. O da, itekako. Kako se ova priča sve više povećava, oni su sve više usisani u tu podršku. Sada kada krenemo, apsolutno ništa ne možemo raditi bez imovinaca, financijaša, pravne službe, graditeljstva, urbanista... To je odlično jer se organiziramo u multidisciplinarne timove. Radimo prevažne stvari kada gledate i u novcu. To je nešto što Osijek svojim proračunom ne bi mogao financirati', zaključuje Kornelija Mlinarević.