Još do prije nekoliko tjedana demokršćanska Unija CDU/CSU nalazila se u dubokoj krizi. Najava odlaska predsjednice Kršćansko-demokratske unije (CDU) Annegret Kramp-Karrenbauer s vrha stranke nakon tek nešto više od godinu dana, stvorio je vakuum u vrhu stranke i otvorio borbu za mjesto na čelu CDU-a, a time i za demokršćanskog kandidata za kancelara. Unija CDU/CSU se, sa samo 26 posto podrške birača, nalazila na dnu popularnosti u posljednjih nekoliko godina.

Sada, samo nekoliko tjedana kasnije, Unija doživljava nezapamćen uspjeh i u međuvremenu uživa podršku 39 posto birača, što je najbolji rezultat od parlamentarnih izbora 2017. Kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa i, ne samo u Njemačkoj nego i globalno, pozitivna percepcija stila vladanja demokršćanske predsjednice njemačke vlade Angele Merkel, donijela je Uniji CDU/CSU nezapamćen uzlet.

Oporavak CDU-a

Zaboravljene su sve trzavice u vrhu stranke i skandal oko suradnje CDU-a i populističkih desničara iz Alternative za Njemačku (AfD) u Tirinškoj. CDU-ovi političari profitiraju od vođenja zemlje tijekom jedne od najvećih poslijeratnih kriza. Manji partner u koalicijskoj demokršćansko-socijaldemokratskoj vladi Angele Merkel, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), začudo nije profitirala od činjenice da se nalazi u vladi koja zemlju vodi kroz pandemijsku krizu. Jedino što je SPD-u uspjelo je to da ne padne još dublje te da se stabilizira na oko 16 posto (podaci instituta Forsa od 18. travnja).

No CDU se još uvijek nalazi bez vodstva. Ono je trebalo biti izabrano na izvanrednom stranačkom kongresu krajem travnja, koji je odgođen do daljnjega. Najizglednije je da izvanrednog kongresa neće ni biti, već da će se novo stranačko vodstvo izabrati na redovitom kongresu krajem godine. Do tada na čelu CDU-a ostaje predsjednica u odlasku Annegret Kramp-Karrenbauer.

Dva kandidata za vrh CDU-a, Laschet u prednosti

Od dva preostala kandidata za vrh CDU-a koronakrizu je u svoju korist jasno odlučio kandidat Armin Laschet, koji kao premijer najmnogoljudnije savezne pokrajine, Sjeverne Rajne-Vestfalije, igra važnu ulogu u donošenju odluka o daljnjim mjerama borbe protiv pandemije koronavirusa. Svaka nova vijest oko daljnjih koraka u borbi protiv pandemije izaziva ogromnu pozornost javnosti i tu je Laschet strateški daleko ispred svog jedinog preostalog takmaca za vrh stranke, Friedricha Merza. I dok, kako je to primjećuju pojedini komentatori, Laschet državnički, s kravatom, izlazi pred naciju i u formi 'breaking news'-a priopćava, ne samo svojoj saveznoj pokrajini s preko 17 milijuna stanovnika, nego i ostatku Njemačke, što ih čeka u nastupajućem razdoblju, za to vrijeme Friedrich Merz se preko društvenih mreža javlja uz svog 'home office'-a. Merzu nije pomoglo ni to što je u međuvremenu prebolio zarazu koronavirusom.

"Soliranje" Bavarske i prodorni Soeder

Da službeni položaj u kriznim vremenima može biti od prednosti pokazuje i primjer premijera druge po broju stanovnika savezne pokrajine, Bavarske. Njezin premijer Markus Soeder (CSU, Kršćansko-socijalna unija) svojim je mjerama i prijedlozima, koji su uvijek išli korak ispred mjera na saveznoj razini, privukao pozornost javnosti u ostatku zemlje. No to "soliranje" Bavarske, u trenutku kada Angela Merkel uporno ističe potrebu ujednačenog djelovanja svih 16 federalnih jedinica, izazvalo je žestoke svađe između Soedera i čelnika Sjeverne Rajne-Vestfalije Lascheta, koji svom bavarskom kolegi predbacuje da unosi nemir i nesigurnost u ovo krizno vrijeme. Točan slijed svađe tijekom video konferencije vlade i premijera saveznih pokrajina nije poznat javnosti, ali su i naznake bile dovoljne da se u javnosti stvori dojam o borbi na jednoj novoj razini.

Riječ je o tome da nije samo upražnjeno mjesto predsjednika CDU-a, nego i kancelarskog kandidata demokršćana na parlamentarnim izborima sljedeće godine. Jer Angela Merkel je najavila da se nakon ovog izbornog razdoblja 2021. povlači iz politike. U pravilu je mjesto kancelarskog kandidata rezervirano za CDU, stranku koja demokršćansku opciju zastupa u svim saveznim pokrajinama, osim u Bavarskoj. U poslijeratnoj Njemačkoj njezina je sestrinska stranka CSU samo dva puta slala svog političara u utrku za kancelarsku poziciju (Franz Josef Strauss 1980. i Edmund Stoiber 2002.), i to oba puta bez uspjeha. No to agilnom Soederu ne predstavlja nikakvu prepreku. Već na samom početku borbe za prevlast unutar CDU-a, koja se u ovoj stranci doživljava i kao borba za kancelarsku poziciju, Soeder je poručio kako "treba i CSU pitati" za mišljenje kad je u pitanju kancelarska kandidatura. To pokazuje da su Soederove ambicije mnogo veće od premijerskog ureda u bavarskoj prijestolnici Muenchenu.

Laschet je, s druge strane, po svom nastupu i činjenici da vodi najmnogoljudniju njemačku saveznu pokrajinu, prihvatljiviji kandidat za ostatak Njemačke, koji bi teško prihvatio jednog bavarskog kancelara. Osim toga Laschet je godinama jedan od najprisnijih suradnika Angele Merkel, s kojom dijeli i zajednički stil vladanja mirnom, ali sigurnom rukom. Stoga će Merkel svoju popularnost zasigurno iskoristiti za to da svog kandidata Lascheta pogura ne samo na mjesto predsjednika CDU-a, nego i u kancelarski ured.