U komentaru naslovljenom 'Između Europske unije i Ljubljanske banke' vodeći slovenski dnevnik osvrće se na nastojanje slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca da u spor s Hrvatskom oko Ljubljanske banke uključi Europsku komisiju, o čemu je u Luxembourgu u ponedjeljak razgovarao s europskim povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom.

Erjavec je nakon razgovora slovenskim novinarima koji su pratili sastanak samo ponovio stajalište Ljubljane kako je uvjeren da bi o sporu trebalo razgovarati u okviru sukcesijskih pregovora u Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu te da bi Hrvatska trebala povući punomoći za tužbe protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj, nakon čega bi u Sloveniji mogao započeti postupak ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora.

Kako je navela Slovenska tiskovna agencija STA, Erjavec nije želio komentirati mogućnost da se Europska komisija postavi u ulogu posrednika u sporu, kako bi se pitanje ratifikacije u slovenskom parlamentu odvojilo od pitanja Ljubljanske banke, rekavši samo da je susret s Fueleom bio konstruktivan i da sada nastupa vrijeme 'tihe diplomacije'.

Vodeći slovenski list u vezi s tim navodi da Europska komisija s jedne strane potiče Sloveniju i Hrvatsku da za spor nađu obostrano prihvatljivo rješenje, ali da s druge strane 'dalje od toga ne ide'.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ustrajno tvrdi kako osim Slovenije nema nijedne druge članice EU-a koja bi navodila političke smetnje za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora, navodi list, ali dodaje da stajalište Njemačke osnažuje poziciju Ljubljane koja bi željela da se spor riješi prije ulaska Hrvatske u EU.

'Zagreb ovih dana uznemiruju izjave iz Njemačke da Hrvatska još nije spremna na ulazak u EU. Ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle u ponedjeljak je u Luxembourgu izjavio da se Hrvatskoj neće popuštati. To Sloveniji može biti oslonac, a u skladu je i s njemačkim stajalištem prema sukcesiji. Slovenija konzistentno zahtijeva povlačenje punomoći hrvatskog Ministarstva financija u tužbama protiv Ljubljanske banke. Očito je da se Ljubljani ne žuri jer je uvjerena da u rukama ima najjači adut - ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu', navodi u komentaru Saša Vidmajer.

S druge strane, navodi komentatorica, Slovenija ima i 'vrlo neugodno iskustvo' s usporavanjem hrvatskog pristupnog procesa iz 2009. godine, u vrijeme bivše vlade Boruta Pahora, kad su hrvatski pristupni pregovori nastavljeni tek nakon potpisivanja arbitražnog sporazuma.

Budući da tada Pahorova vlada u EU nije znala dobro objasniti zašto traži da Hrvatska tijekom pristupnih pregovora s Bruxellesom povuče 'spornu dokumentaciju' o granici, a uz to da dade i posebno jamstvo kako tu dokumentaciju neće koristiti u arbitraži, ona se tada našla pod teškim pritiscima, navodi Delo.

'Slovenija je u graničnom sporu s Hrvatskom precijenila načelo solidarnosti članica EU-a, smatrajući da Hrvatska nema alternative. Nakon toga joj je postalo jasno da u svom stajalištu više ne može inzistirati, a blokada Hrvatske naštetila je i Sloveniji', navodi list.

Delo podsjeća da je i tadašnji ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar na jednoj zatvorenoj sjednici vlade, čija je snimka naknadno objavljena na Youtubeu, priznao da više ne može izdržati pritisak da se hrvatski pristupni proces deblokira te izjavio da se osjećao 'kao na nekom tribunalu' zbog pritiska europskih dužnosnika nakon što im je rekao da Slovenija ne može pristati na drugi prijedlog tadašnjeg posrednika Ollija Rehna koji su podupirale ostale članice.

Delo u zaključku komentara navodi kako se doduše 'mnogo puta dogodilo da Hrvatska nije vjerodostojna partnerica' koja bi se držala svojih obećanja i obveza te da od svojih stajališta ponekad 'odstupi tek kad ima nož za vratom', ali da je i na slovenskoj strani mnogo političke 'patologije' kad se govori o 'nevjerodostojnosti' Hrvatske, a zapravo misli na ispunjavanje vlastitog političkog interesa.

Zato ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, ocjena je Dela, mora paziti da ne prijeđe 'tanku crtu' koja bi značila otvoreno blokirati susjednu državu na putu u EU.

'Ako je Slovenija u pravu, problem je u tome da je svoj adut već proigrala, a to zna i Hrvatska', zaključuje Delo.