U prošloj su godini cijene nekretnina u Njemačkoj skočile za pet posto, dok ta brojka ima i dvoznamenkaste cifre u poželjnim kvartovima Berlina, Hamburga ili Münchena, prenosi Wall Street Journal istovremeno podsjećajući na situaciji u Španjolskoj prije četiri godine kada je pukao stambeni mjehur, masa novogradnje ostala poluzavršena ili nenastanjena, a investitori bankrotirali. Nijemci još jašu na valu krize koji je pokosio većinu europskih zemalja, prosječni prihodi konstantno rastu, a kada se tome pribroje niske kamatne stope Središnje europske banke, stvari postaju predvidljive: dižu se stambeni krediti, kupuju nekretnine i rastu cijene kvadrata.

Zanimljivo je kao se to dešava u naciji koja je vjerojatno najmanje sklona ideji 'američkog sna' – posjedovanju kuće ili stana. Većina Nijemaca radije unajmljuje svoje životne prostore, u Berlinu to čini preko 80 posto, no izazov je sada prejak, ne najmanje zbog toga što se vlasništvo nad nekretninom smatra sigurnom investicijom u vremenu trzavica u domeni spekulativnog kapitala.

Za jeftine kredite Nijemci prije svega mogu zahvaliti zemljama poput Grčke, Italije ili Portugala. Naime, Središnja europska banka (dalje SEB) pomogla je u dokapitalizaciji nekoliko stotina banaka kreditima kamatom od jedan posto, a sve ne bi li se pomoglo kriznim državama eurozone. Kako je monetarna politika zajednička za sve zemlje vlasnice eura, tako su se bogati Nijemci odjednom suočili s mogućnošću vrlo povoljnih kredita. Ne samo to, slab euro (ponovno, zaslugom tabora kojim predvodi Grčka) olakšava poslovna ulaganja i Njemačku, najjaču izvoznicu EU, čini izuzetno konkurentnom na svjetskom tržištu.

U Bundesbanku su zabrinuti. Ekspanzionistička (inflatorna) politika SEB-a mogla bi stvoriti prebrzi rast njemačkog tržišta nekretnina. Ekonomisti se ne mogu složiti na koji način spriječiti nerealni rast cijena potaknut zasad nužnom politikom europske bankovne središnjice. MMF bi pak volio vidjeti mjere predostrožnosti koje bi SEB definirao prije puštanja novog novca u bankovne trezore diljem eurozone.

Kakogod, predsjednik Bundesbanka Jens Weidmann smatra da su ruke Maria Draghija, središnjeg europskog bankara, vezane. To će reći, njemački stambeni krediti vezani su na fiksnu dugoročnu kamatu i time neosjetljivi na promjene u monetarnoj politici SEB-a. Teret sprečavanja balona nekretnina pada tako na vlade i nacionalne regulatore putem porezne politike i uvjeta kreditiranja.

Simptomi nerealnog rasta tržišta nekretnina posebno su eklatantni u Berlinu gdje investicijske grupe kupuju masu stanova po elitnim četvrtima ne bi li podigli njihovu vrijednost. Stanovi većinom zjape prazni s katastrofalnom posljedicom da rente za prosječnog građanina rastu oko 10 posto godišnje