Spašavanje eurozone ulazi u novu, još neizvjesniju i rizičniju fazu. Europski lideri razmatraju mogućnost povećanja Europskog fonda za stabilnost (ESFS) na do dva trilijuna eura, a ne 440 milijardi kako je dogovoreno u srpnju. U tom slučaju, moglo bi se izvući Italiju i Španjolsku u slučaju da postanu nesolventne. Međutim, kako upozoravaju u agenciji za kreditni rejting S&P's, odluka bi povukla za sobom i najjaču ekonomiju Europe. Njemačka bi zacijelo izgubila ocjenu AAA.

'Došli smo do točke kada garancije za Europski fond za stabilnost nemaju kuda dalje. Eurozona postaje svjesna kako za podupiranje fonda više nema jeftinih opcija bez rizika', za Reuters je izjavio David Beers, stručnjak S&P's za procjenu kreditne sposobnosti zemalja, najavljujući mogućnost njemačke kreditne degradacije.

U četvrtak će njemački parlament glasovati o dogovorenom povećanju Fonda za stabilnost, sa 250 milijardi eura na 440, dok će garancije država eurozone porasti sa 440 na 780 milijardi. Ukoliko se izglasa, Njemačka će pridonijeti fondu sa 211 milijardi, umjesto dosadašnjih 123. Već sada Angela Merkel trpi snažnu opoziciju koalicijskog partnera Stranke slobodnih demokrata, za koje daljnje slijevanje novca njemačkih poreznih obveznika za spas palih europskih ekonomija ne dolazi u obzir.

Frank Engels, ekonomist u Barclays Capitalu, kaže da ako odluka i prođe parlamentarno rešetanje, signalizira rastući raskol u vladajućoj koaliciji i još veće probleme u daljnjem rješavanju europskih financijskih nevolja.

Taman kada akt o povećanju volumena fonda dogovoren u srpnju prolazi kroz ratifikaciju u 17 zemalja eurozone, sve su brojniji glasovi da se fond treba još bolje potkožiti. Pod pritiskom investitora da učine nešto radikalno ukoliko ne žele daljnje financijsko osipanje kontinenta neki europski lideri žele da se volumen fonda podigne na daleko veću brojku – čak na dva trilijuna eura. Jer, ukoliko se zaljuljaju Italija i Španjolska, 440 milijardi eura bit će smiješno malo (obje zemlje su u zbroju dužne 2,54 trilijuna eura). Merkel je promptno reagirala na prijedlog danas ujutro. 'Njemačka vlada neće pristati ni na kakvo daljnje povećanje preko onoga što je dogovoreno u srpnju', izjavio je glasnogovornik kancelarke.

Njemačka još uvijek nije u poziciji da gleda u puščanu cijev tržišta kapitala, no koja god odluka se morala donijeti u ne tako dalekoj budućnosti – bilo daljnje upucavanje sredstava u fond, bilo izlaz grčke iz eurozone, bilo izlaz njemačke i par sjevernih ekonomija – bit će bolna i štetna za ugled i kasu Berlina. Već sada njemački proizvođači trpe svjetsku stagnaciju, za sljedećih su šest mjeseci izrazito pesimistični i ne očekuju nikakve nove impulse iz izvoznog poslovanja, prenosi Wall Street Journal. Treći mjesec za redom pada indeks poslovnog povjerenja i trenutno je na najnižoj razini u posljednjih 15 mjeseci. Unatoč tomu, poslodavci još uvijek planiraju zapošljavanje novih radnika, a skočila je i kupovna moć Nijemaca s obzirom da su pale cijene energije i sirovih materijala – posljedica slabljenja ekonomije. 'Polako, ali sigurno', to je otprilike najveći uspjeh koji si zapadne ekonomije mogu priuštiti u današnjoj financijskoj konstelaciji i Njemačka ga zasada potpuno ostvaruje.