Ta brojka vrlo će vjerojatno izazvati zabrinutost, posebice među sve širim antiimigracijskim pokretima, o posljedicama na ovu najveću europsku ekonomiju koja je prošle godine primila preko milijun ljudi iz Sirije i drugih ratnih zona.

Broj dolazaka ove je godine smanjen dogovorom Europske unije i Turske kojim je određeno da će u zamjenu za zaustavljanje izbjegličkog vala Turci moći putovati Europom bez viza.

Njemački tjednik Der Spiegel objavio je kako izračun ministarstva financija obuhvaća troškove smještaja i integracije izbjeglica, ali i nošenje s uzrocima bijega tih ljudi iz kriznih područja.

Dužnosnici ministarstva svoje su procjene temeljili na 600 tisuća migranata koji bi trebali stići ove godine, 400 tisuća koji će doći iduće te 300 tisuća u godinama iza, otkriva izvještaj, dodajući kako se očekuje da će kroz pet godina 55 posto izbjeglica biti zaposleno.

Glasnogovornik ministarstva financija odbio je komentirati brojke, ali je ukazao na pregovore u tijeku između vlade i saveznih država, naglasivši da će se ponovno susresti 31. svibnja kako bi se dogovorili o podjeli troškova.

U izvještaju stoji da će za naknadu za nezaposlene, stanarine i druge beneficije za azilante do 2020. trebati 25.7 milijardi eura. Dodatnih 5,7 milijardi eura koštat će tečajevi jezika, a 4,6 milijardi mjere zapošljavanja. Godišnji trošak izbjegličke krize u 2020. godini doseći će 20,4 milijardi godišnje, što je rast od 16,1 milijardi eura, koliko je trošak ove godine, stoji u izvještaju.

Vlada i savezne države ne slažu se oko troškova krize i oko toga koliko bi Berlin trebao platiti. Njemačke savezne države već se dugo žale kako se ne mogu nositi s priljevom izbjeglica i troškom koji on nosi.

Očekuje se da će vlada preuzeti polovicu troškova, no ministarstvo financija smatra kako Berlin već daje više od toga i da računice saveznih država nisu točne.

U isto vrijeme, šef njemačke savezne policije u subotu je izrazio svoju brigu oko rastućeg broja napada na tražitelje azila diljem zemlje. 'Posebno brine rastuća razina nasilja', rekao je u subotu Holger Muench, predsjednik Savezne kriminalne policije, u intervjuu za Funke Media Group.

Ove godine je već bilo 45 podmetnutih požara u izbjegličkim kampovima, rekao je.

'Počinitelji su većinom muškarci, a gotovo 80 posto njih dolazi iz mjesta gdje je zločin počinjen', dodao je Muench. Rekao je i kako postoje nagovještaji da su ekstremno desne skupine organizirale napade na državnoj razini.

'Ne možemo zanemariti mogući rizik da se oko antiimigracijskih stajališta osnivaju kriminalne ili čak terorističke strukture', upozorio je.

'Ne možemo to isključiti i moramo ozbiljno shvatiti tu prijetnju', zaključuje Muench.