Troje ljudi ubijeno je, a osmero je ozlijeđeno u napadu koji se dogodio za vrijeme festivala u povodu 650 godina Solingena u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Napadač je bio Sirijac koji nije uspio dobiti azil u zemlji.

Isa al H. (26), koji se predao policiji i priznao zločin, boravio je u izbjegličkom centru u tom gradu na zapadu Njemačke koji je pretražen u subotu. List Der Spiegel objavio je da je u zemlju došao potkraj 2022. i zatražio azil. Prema pravilima EU-a, trebao je biti protjeran u Bugarsku, zemlju ulaska u Uniju u kojoj je bio registriran, no nije protjeran jer se skrivao nekoliko mjeseci.

Incident je zaoštrio rasprave oko pravila za azil i deportaciju uoči državnih izbora idući mjesec.

Novi paket mjera uvodi strožu regulaciju oružja, uključujući stroža pravila za njegovo posjedovanje, opću zabranu noža skakavca i apsolutnu zabranu noževa na javnim događajima kao što su festivali, sportski događaji i trgovački sajmovi.

Savezni policajci smjet će koristiti elektrošokere, a provjere dozvola oružja uključivat će nove savezne agencije kako bi se spriječilo ekstremiste da nabave oružje.

Berlin će također postrožiti zakone i procedure za azil i dozvolu boravka, uključujući niži prag za ozbiljne slučajeve za deportaciju, kada je deportirani počinio kazneno djelo oružjem ili opasnim alatom.

Postrožit će se kriteriji za uskraćivanje azila ili izbjegličkog statusa, uključujući strože kazne za teška kaznena djela, a to će se odnositi i na mlade.

Tražitelji azila neće imati pravo na socijalne naknade u Njemačkoj ako su zatražili azil u drugim europskim zemljama, a izbjeglice koje putuju u svoju domovinu bez opravdanog razloga mogli bi ostati bez svojeg zaštićenog statusa, navodi se u dokumentu.

To se pravilo neće odnositi na ukrajinske izbjeglice.

Vlada će tražiti reforme zajedničkog europskog sustava azila tako da se pojednostavi transfere i deportacije i poticat će deportaciju u Afganistan i Siriju osoba koje su počinile ozbiljna kaznena djela ili ih se smatra terorističkim prijetnjama.

Paket donosi i mjere za borbu protiv "nasilnog islamizma", uključujući ovlast vlastima da koriste biometrijske podatke iz javno dostupnih online izvora za prepoznavanje lica kako bi se identificiralo sumnjivce.

Vlada će povećati ovlasti unutarnje obavještajne agencije BfV kad je riječ o financijskim istragama, a zabrane islamističkih organizacija i dalje će se provoditi, po vladinom dokumentu.