Cijene osnovnih proizvoda, poput maslaca, čokolade i kave, u Njemačkoj su dosegle povijesno visoke razine, a znatno su poskupjeli osiguranje, grijanje te brojne usluge.

Maslac je, naime, u protekloj godini skuplji za 38,9 posto pa njegova cijena sada iznosi najmanje 2,39 eura. Stručnjaci predviđaju daljnji rast, što se pripisuje manjku ponude i sve većoj potražnji, piše Deutsche Welle.

Čokolada i kava su skuplji užici

One koji ne mogu zamisliti blagdane bez čokolade sigurno neće razveseliti to da je cijena ovog proizvoda porasla za 9,5 posto u usporedbi s prošlom godinom. No najteže vijesti stižu za ljubitelje kave. Njezina cijena dosegnula je najvišu razinu u posljednjih 50 godina, a predviđanja govore o dodatnim poskupljenjima.

Uzrok tome su nepovoljni vremenski uvjeti povezani s klimatskim promjenama. Brazil, najveći svjetski proizvođač kave, suočava se s ekstremnim vrućinama i sušama, a Vijetnam, drugi najveći proizvođač, bilježi velike poplave.

Od ostalih prehrambenih namirnica, znatno su poskupjeli maslinovo ulje (13,3 posto) i voćni sokovi (11,2 posto).

Dobre vijesti za pečenje kolača

Unatoč brojnim poskupljenjima, cijene nekih ključnih sastojaka za kolače pale su u usporedbi s prošlom godinom. Šećer je jeftiniji za 23 posto, a brašno za 5,9 posto. Općenito gledano, rast cijena hrane u Njemačkoj značajno se usporio. U studenome su cijene hrane bile 1,8 posto više nego godinu ranije, što je ispod inflacijske stope od 2,2 posto.

Troškovi osiguranja i grijanja u porastu

Dok hrana više ne bilježi nagle skokove cijena, drugi izdaci značajno su porasli. Vlasnici automobila sada u prosjeku plaćaju 34,8 posto više za osiguranje, a grijanje za korisnike toplane skuplje je za 30,7 posto. Poskupljenja nisu zaobišla ni međunarodne avionske karte, čije su cijene porasle za 10,5 posto.

Uz to, usluge su u studenome bile četiri posto skuplje nego prethodne godine, čime su doprinijele rastu ukupne inflacijske stope.

Inflacija i izazovi za ESB

Visoka temeljna inflacija mogla bi biti razlog za zabrinutost Europske središnje banke (ESB), čiji je cilj srednjoročno smanjiti inflaciju u eurozoni na dva posto. Predviđanja za ovu godinu govore o inflaciji od 2,5 posto, no stručnjaci za iduću godinu očekuju njezin pad zbog sporijeg rasta troškova rada.

Osim toga, zbog slabog gospodarskog stanja, njemačkim poduzećima moglo bi postati teže prenijeti povećane troškove na potrošače, smatra ekonomist Commerzbanke Ralph Solveen. Taj bi trend mogao potaknuti ESB na daljnje smanjenje ključnih kamatnih stopa.

Odluka o promjeni kamatnih stopa objavljena je u četvrtak, a smanjene su za 0,25 postotnih bodova. Ipak, neki stručnjaci smatraju da bi ESB mogao posegnuti za snažnijom mjerom – smanjenjem za 0,5 postotnih bodova.