Schaeuble je naznačio da države članice eurozone prečesto završe na marginama europskih institucija kada je u pitanju donošenje odluka, što je osobito uznemirujuće u Europskom parlamentu, javlja EUobserver.com.

Države članice eurozone sve više se oslanjaju na međuvladine odluke – izvan EU ugovora - u donošenju zakona koji zahvaćaju korijene ekonomske krize Europske unije. Međuvladini sporazumi temelj su bankovne unije u nastajanju, kao i Europskog stabilizacijskog mehanizma - fonda spasonosnih zajmova eurozone.

'Raspravljali smo prošlog tjedna o europskom fondu za rješavanje banaka, koji će se financirati doprinosima banaka. Ali on ne može biti uveden na temelju sporazuma u postojećem obliku', rekao je Schaeuble, dodajući da je izmjena sporazuma mukotrpan proces, ali to nije razlog da se zaključiti kako se ne neće učiniti ništa.

'To bi bilo relativno lako postići uspostavom parlamenta eurozone, kojeg bi sačinjavali zastupnici parlamenata država članica eurozone. To pokazuje da možemo poduzeti određene korake čak i prije izmjena sporazuma', rekao je Schaeuble, napominjući da pritom treba biti veoma oprezan i ostaviti vrata širom otvorena za države članice koje još nisu uvele euro.

Schaeubleovi planovi, obznanjeni svega četiri mjeseca uoči izbora za Europski parlament - vjerojatno će biti ocijenjeni 'kontroverznim'. Postavlja se, naime, pitanje kako bi postojeći EU parlament funkcionirao usporedo sa novom predstavničkom institucijom, usmjerenom na eurozonu. Moglo bi doći i do porasta zabrinutosti, osobito u Velikoj Britaniji, da je eurozona 'političko srce' Europske unije.

Cijeli članak možete pročitati ovdje