Nakon stvaranja SFR Jugoslavije ukinuto je privatno vlasništvo te nacionalizirana privatna imovina. U slučaju šumskog bogatstva kojim su raspolagale spomenute plemićke obitelji, išlo se čak i u dogovore s poraženom Njemačkom kojoj je zemljište obitelji Thurn-Taxus oduzeto kao svojevrsni oblik naplate ratnih šteta. Obitelji Thurn-Taxis i Ghyczy izgubile su sve što su imale u Hrvatskoj i protiv nove države zvane Jugoslavija ništa nisu mogle, piše Novi list.

Nakon raspada Jugoslavije, a posebno nakon ulaska Hrvatske u EU, stvari su se u promijenile je su počeli važiti EU zakoni koji inzistiraju na pravu na privatnu imovinu. Odvjetnici su krenuli u sudske procese kojima se nastoji nekadašnju imovinu vratiti nasljednicima tih obitelji. Prema informacijama kojima raspolaže Novi list, za sada su u tome vrlo uspješni, a sve vodi k tome da će njemački i mađarski plemići iznova steći pravo upravljanja znatnim dijelom goranskih šuma. Govori se, navodi ovaj dnevni list, kako nasljednici nisu zainteresirani za šumsko bogatstvo već za konkretan novac, koji će tražiti od hrvatske države.

Iz Hrvatskih šuma (HŠ) stigao je odgovor kako su upoznati s predmetnim postupkom, ali da nisu stranka u sporu. Navode kako je adresa za odgovore Državno odvjetništvo. Ističu kako su postupci povrata imovine započeli 1. siječnja 1997. godine, a mišljenjem Ministarstva pravosuđa od 4. veljače 2005. godine utvrđeno je da nema potrebe u postupku povrata uključivati Hrvatske šume kao pravnu osobu koja samo gospodari šumama i šumskim zemljištem.

'HŠ se u gospodarenju šumama u vlasništvu RH, pa tako i onih koje su predmetom povrata, maksimalno pridržava svih zakonskih propisa i osnova gospodarenja koje reguliraju način gospodarenja šumama i tako štite šume kao dobro od općeg interesa. Inače, ne prejudicirajući bilo kakav ishod postupka, u najvećem broju dosadašnjih slučajeva povrat šuma za HŠ nije nužno značio i prestanak gospodarenja navedenim područjem, s obzirom na to da se velik broj privatnih šumoposjednika kojima su šume vraćene u postupcima povrata, odlučio upravo HŠ-u povjeriti daljnje gospodarenje i izvođenje radova u šumama. Time se zadržavaju najviši standardi u očuvanju šuma kao prirodnog bogatstva i dobra od interesa za RH, kao i dotadašnja organizacijska struktura javnog šumoposjednika', navodi se u odgovoru Hrvatskih šuma Novom listu.

Igor Pleše, predsjednik Udruge privatnih šumovlasnika Gorski kotar kaže kako su se brojni privatni šumovlasnici, čim su dobili prve informacije da je postupak pokrenut, obratili Udruzi koja je kontaktirala nekoliko odvjetničkih ureda.

'Informacije koje smo od odvjetnika dobili su za privatne šumovlasnike u načelu pozitivne. Prema informacijama koje mi imamo, predmet povrata nisu šume u vlasništvu privatnih šumovlasnika, već šume kojima upravlja država, odnosno javno poduzeće Hrvatske šume. Dodatno smo saznali da prema važećem Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, koji je usvojen još 1996. godine, privatna se imovina ne može vratiti privatnom vlasniku ako su je treće osobe, u ovom slučaju šumovlasnici, stekli u posjed temeljem pravno valjanog dokumenta. Budući da svi šumovlasnici koji su se nama obratili imaju valjani kupoprodajni ugovor o kupoprodaji zemljišta ili, što je češći slučaj, rješenje o nasljeđivanju, smatramo da oni nemaju razloga za brigu u ovom slučaju.

Zakonska regulativa govori da u ovakvim slučajevima u slučaju dobivanja sudskog spora prijašnjim vlasnicima, u ovom slučaju obiteljima Thurn-Taxis i Ghyczy, pripada naknada za oduzetu imovinu, ali nikako ne mogu ostvariti i povrat te imovine. Naknadu, naravno, ne isplaćuju privatni šumovlasnici jer su oni, ponavljam, kupili tu imovinu i za to posjeduju valjanu dokumentaciju', rekao je Pleše.