Ruski predsjednik Vladimir Putin je ovog tjedna uveo „ratno pravo“ u četiri ukrajinske regije koje je Moskva nedavno proglasila dijelom svoga teritorija. Putinovim dekretom, daju se šire ovlasti upravama koje je Kremlj instalirao u područjima Donecka, Luhanska, Zaporižja i Hersona.
Tako se olakšava eventualno jačanje vojske, uvođenje policijskog sata, zabrana napuštanja područja ili prinudni rad u vojnoj industriji, kao i pritvaranje stranih državljana. Službeno se uvodi vojna cenzura medija, moguća je zapljena imovine i prisluškivanje telefonskih razgovora.
No, mnogi promatrači kažu da dekret koji je stupio na snagu u četvrtak ne igra nikakvu ulogu jer se sve pobrojano – ionako već događalo.
'Ratno ili izvanredno stanje jednostavno znači da vlasti mogu raditi što ih je volja.„Tu nema vladavine prava, ali tako je i inače bilo na ovim prostorima', kaže Joachim Krause, direktor Instituta za sigurnosnu politiku pri Sveučilištu u Kielu.
vezane vijesti
Krause za DW kaže da je otvoreno nekoliko pitanja – recimo, hoće li Rusi pokušati masovno deportirati stanovništvo u Rusiju. Prema njegovim riječima, mnogi stanovnici hersonske oblasti već su potjerani u Rusiju jer Kremlj nije siguran koliko će uopće ova oblasti ostati pod ruskom kontrolom.
Ruska armija i jedinice takozvanih donbaskih republika ne kontroliraju čitave administrativne oblasti koje su anektirane.
Kako kaže Krause, nametanje ratnog prava je možda simbolična poruka Zapadu. No, za mnoge Ukrajince moglo bi značiti prisilno preseljenje u Rusiju ili mobilizaciju. 'Loše je što se na okupiranim područjima regrutiraju mladići da se bore protiv vlastite zemlje. To bi se sada moglo još više sistematski pojačati, iako ne znam koliko zapravo ima muškaraca. Nitko to ne zna. Na ovim prostorima ostao je samo dio izvornog stanovništva.
Prema riječima ovog stručnjaka, stanje na fronti je poražavajuće po Putina. Postoji opasnost da Herson bude izgubljen, a s njim i 20.000 do 25.000 ruskih vojnika u toj oblasti, kao i zapadno od Dnipra.
'Bojim se da Rusi tada ne naprave neki očajnički čin, da ne dignu u zrak tamošnju branu iz osvete i poplave cijeli kraj. Ili da pokrenu nove napade na civilne ciljeve sa svime što još imaju. To, naravno, zahtjeva da zapadne zemlje više ulažu u ukrajinsku protuzračnu obranu“, dodaje Krause.
On za DW navodi da nuklearna opcija baš i nije neka opcija za Putina – jer bi uslijedio oštar odgovor Zapada, a Putinova osovina moći kod kuće bila bi narušena.
'Doći će trenutak kada Putin više neće imati vojnu opciju u Ukrajini. Tada će vjerojatno signalizirati da je spreman na neke kompromise. I onda bi mu nekako trebalo ostaviti odstupnicu, ali nikako onu koja predviđa teritorijalne ustupke Ukrajine, nego negdje u simboličnoj sferi“, navodi Krause.
'Ali, važno je da se ruske snage povuku iza linija iza kojih su bile pre veljače ove godine', kaže on.
Prema mišljenju Krausea, Rusija i Putin 'već su doživjeli gubitak obraza' i to sve veći, što ga više poriču. 'Što duže rat bude trajao, to će se ruske trupe više iscrpljivati, Rusija će imati manju vojnu moć i Rusija će postajati sve slabija', smatra on.
'To se vidi i po Putinovoj međunarodnoj reputaciji. Prijatelji ili dobronamjerni šefovi država sada ga gledaju mnogo kritičnije nego prije godinu dana. Mnogi od njih imaju dojam da Putin nije u stanju da razumije lošu situaciju u kojoj se nalazi i izvuče odgovarajuće zaključke, već do kraja vjeruje da može da pobjedi u ratu. Ali ne može', zaključuje šef Instituta za sigurnost iz Kiela.
