"Izgladnjivanje stanovništva kako bi se osvojio teritorij jedno je od najstarijih ratnih oružja", rekla je predsjednica odbora Berit Reiss-Andersen.

"Veza između gladi i ratova začarani je krug zla. Rat uzrokuje glad, jednako kao što manjak hrane može potaknuti ili razbuktati sukoba. Nikada nećemo ostvariti cilj da iskorijenimo glad ako ne iskorijenimo ratove", dodala je.

Ovo je dvanaesta Nobelova nagrada za neku UN-ovu organizaciju ili osobnu povezanu s UN-om.

WFP, osnovan 1961. sa sjedištem u Rimu, financiran isključivo dobrovoljnim donacijama, najveća je svjetska humanitarna organizacija koja je prošle godine hranom pomogla 97 milijuna ljudi u 88 zemalja.

To je vrtoglava brojka, ali je samo dio svjetskih potreba. Po procjenama organizacije, koja hranu jednako dostavlja helikopterima i na leđima slonova i deva, svaki 11 stanovnik svijeta, ili njih 690 milijuna, kronično je gladan.

"Ovo je trenutak ponosa za WFP", rekao je njegov glasnogovornik Tomson Phiri.

Organizacija je uspjela nastaviti s isporukama hrane cijele godine iako je zbog pandemije bilo mnogo ograničenja u kretanju i putovanju.

"U jednom trenutku smo bili najveća zračna kompanija u svijetu, jer je većina komercijalnih, ako ne i sve, bila prizemljena", rekao je Phiri.

S obzirom na to da bi pandemija mogla pojačati glad u svijetu, Nobelov odbor pozvao je međunarodnu zajednicu da pomogne WFP-u koji je kronično nedovoljno financiran.

"Obaveza je svih zemalja svijeta da osiguraju da ljudi ne gladuju", rekla je Berit Reiss-Andersen.

"Pandemija je pokzala da je multilateralna suradnja apsolutno nužna za hvatanje u koštac s globalnim izazovima, a čini se da se multilateralizam ovih dana ne poštuje dovoljno", naglasila je.

Nagrada, zlatna medalja, diploma i 10 milijuna švedskih kruna, bit će uručena u Oslu 10. prosinca ako to dopusti epidemiološka situacija.

Prošle je godine nagradu dobio etiopski premijer Abij Ahmed zbog poticanja mira s dugogodišnjim neprijateljem Eritrejom.