Duhovni vođa Tibeta Dalaj-Lama ovih dana proslavio je 85. rođendan i 80. godišnjicu ustoličenja na poziciju poglavara žute sekte tibetanskog budizma, a gotovo u cijelosti proveo ju je u egzilu tijekom kojeg je postao neizostavna meta kineskih državnih struktura. Dalaj-Lama proslavlja ove dvije obljetnice u sjeni indijsko-kineskih sukoba u Ladakhu na zapadu Himalaja, a koji je već dug niz godina predmet spora između Pakistana, Indije i Kine, države koja je odlučila promijeniti status quo na tom području, baš kao što je i odlučna u tome da eskalacijom nasilja na Tibetu primora u svijetu cijenjenog duhovnog vođu na ostavku
Iako je Dalaj-Lama i dalje opće prihvaćen kao vođa pokreta za tibetansku autonomiju, sve više blijedi globalna pozornost koju je zadobio nakon što je 1989. godine ovjenčan Nobelom nagradom za mir za nastojanja da nenasilnom borbom sačuva povijesno i kulturno nasljeđe svog naroda. Razlog za to je sve snažniji gospodarski i politički utjecaj Pekinga, ali i sama Dalaj-Lamina spoznaja o teretu godina, zbog kojih je u više navrata najavljivao ostavku. Umoran zbog kineskog ustrajanja u optužbama da je upravo on kriv za nasilje na Tibetu, višekratno je poručivao da će se u slučaju njegove eskalacije povući iz Dharamshale, u kojoj stoluje od kraja 50-ih godina prošlog stoljeća.
vezane vijesti
Ususret svojem 85. rođendanu duhovni vođa tek se kratko oglasio na društvenim mrežama iznijevši da će proslaviti obljetnicu gledajući film o američkom fizičaru Davidu Bohmu, kojeg smatra jednim od svojih znanstvenih gurua. Dalaj-Lamin ured je pak priopćio da zbog straha od epidemije koronavirusa neće biti svečanosti povodom rođendana, a iz istih razloga ranije je otkazan i tradicionalni duhovni skup na koji dolaze njegovi sljedbenici iz cijelog svijeta.
Iako ga je indijski premijer Narendra Modi pozvao da zajedno proslave rođendan, Dalaj-Lama je odbio poziv zahvalivši se šefu vlade zemlje koja mu je pružila utočište kada je kao 23-godišnjak prešao planinske lance kako bi u travnju 1959. izbjegao Kineze koji su okupirali Tibet devet godina ranije i brutalno suzbili ustanak protiv vladavine Pekinga. S druge strane, Peking ne odustaje od optužbi na njegov račun, naglašavajući da on potiče podjelu Kine i smatrajući ga 'vukom u janjećoj koži'.
Ustoličenje pred okupaciju
Dalaj-Lama, pravim imenom Tenzin Gyatso, četrnaesti je tibetanski duhovni, ali i svjetovni vođa, za kojeg Tibetanci vjeruju da je reinkarnacija Bude, čiji duh nakon smrti ulazi u tijelo novorođenog dječaka kojeg budistički redovnici identificiraju tradicionalnim metodama što uključuju dječakovo prepoznavanje predmeta svojeg prethodnika. Rodio se 6. srpnja 1935. godine kao peto od šesnaestero djece u obitelji poljoprivrednika u tibetanskoj pokrajini Amdo, a već s dvije godine proglašen je Tulkuom, odnosno reinkarnacijom svojeg prethodnika, trinaestog Dalaj-Lame.
Pritom je dobio ime Jetsun Jamphel Ngawang Lobsang Yeshe Tenzin Gyatso, što bi u prijevodu značilo Sveti Gospod, Plemenita slava, Sućutni branitelj vjere i Ocean mudrosti. Prema tradiciji, napustio je svoje roditelje u dobi od dvije godine te su ga redovnici doveli u tibetansku prijestolnicu Lhasu, u kojoj je 13 godina kasnije proglašen čelnikom Tibeta i najvažnijim političkim upraviteljem. No njegovo ustoličenje stiglo u vrijeme suočavanja Tibeta s nasilnom okupacijom Narodne Republike Kine.
U dobi od 15 godina, nakon što je 1950. kineska vojska izvršila invaziju na Tibet, po hitnom postupku proglašen je državnim poglavarom. Kao državnik pokušao je održati suradnju s komunističkim vlastima pa je 1954. s kineskim predsjednikom Mao Ce-tungom u Pekingu postigao sporazum prema kojem je ostao nominalni vladar Tibeta, dok je nova komunistička vlast kao znak dobre volje dopustila djelovanje tradicionalnih budističkih redovničkih škola.
Međutim nakon izbijanja protukineskog ustanka u Lhasi u ožujku 1959., koji je brutalno ugušen u krvi, s oko 80.000 pristaša napušta Tibet i na sjeveru Indije u saveznoj državi Madhya Pradesh uspostavlja vladu u progonstvu. Nakon uspostave vlade započinje kampanju za povratak Tibeta u okrilje vlastitog naroda, ali je tijekom godina prigrlio tzv. srednji put, pozivajući međunarodnu zajednicu da omogući Tibetu širu autonomiju.
Pad pozornosti Zapada
Prepoznavši utjecaj Zapada na globalna svjetska pitanja, Tenzin Gyatso kao prvi dalaj-lama obilazi Sjedinjene Američke Države i Europu te kao karizmatičan i javno priznat govornik nastoji upoznati svijet s budizmom i promovirati koncept univerzalne odgovornosti, etike i međureligijskog dijaloga. Zbog svojeg doprinosa u nenasilnom otporu kineskoj okupaciji dobiva 1989. godine Nobelovu nagradu, a 2002. godine posjećuje i Hrvatsku.
Iako njegova karizma i zarazan, razoružavajući osmijeh i nadalje oduševljavaju milijune, nekadašnja globalna pozornost usmjerena na Dalaj-Lamu sve više blijedi. Sve je manji broj svjetskih čelnika i holivudskih zvijezda koji su se godinama natjecali u broju fotografija s duhovnim vođom ojađenih i ugnjetavanih Tibetanaca, a što se pripisuje sve većem utjecaju Kine na svjetskoj razini.
Koristeći pad interesa svjetske javnosti za Tibet, Kina je još ranije počela slamati tibetanski budizam uklonivši drugog najvišeg po rangu tibetanskog duhovnog vođu, panchen-lamu, te izabravši i ustoličivši vlastitog kandidata u obliku šestogodišnjeg dječaka. Kina je odlučna ponoviti ovu taktiku za budućeg dalaj-lamu kako bi još više podijelila svijet tibetanskog budizma i umanjila mu međunarodnu podršku. U tom pravcu Kinezi su pokrenuli postupak reinkarnacije 14. dalaj-lame, tvrdeći da aktualni duhovni vođa nije svojom odlukom postao poglavar Tibeta.
Najpoznatiji svjetski izbjeglica još uvijek nije precizirao svoja stajališta o postojanju dvaju duhovnih vođa, ali je, predviđajući da se više neće reinkarnirati, najavio mogućnost da nakon njega više ne bude dalaj-lame izabranog bez kineskog uplitanja.
Štoviše, poručio je da je Tibetu potreban vođa kojeg će tibetanski narod odabrati slobodnom demokratskom voljom. Time bi preduhitrio Peking da imenuje njegovog nasljednika, ali i prekinuo tradiciju koja se strogo poštovala gotovo četiri i pol stoljeća, otkako je 1578. godine mongolski vladar Altan-kan dodijelio prvu titulu dalaj-lame.
