Prihvaćanje modela 'jedna zemlja, dva sustava' unazadilo bi Tajvan i potkopalo status quo oko tajvanskog tjesnaca, kazala je po drugi put izabrana tajvanska predsjednica prilikom skromne inauguracije obavljene u uvjetima koronakrize. Ona je ponovno istaknula opredijeljenost Tajvana za neovisnošću te želju da uđe u međunarodne organizacije.

'Imamo nepokolebljivu odlučnost i potpuno povjerenje u sve naše kapacitete da obranimo nacionalnu suverenost i teritorijalni integritet', kazao je s tim u vezi glasnogovornik kineskog Ureda za tajvanske poslove Ma Xiaoguang, poručivši da Peking 'nikada neće dopustiti nikakve separatističke aktivnosti'.

Na ceremoniji svečane prisege prilikom preuzimanja svog drugog mandata, predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen je kazala da se Peking mora pomiriti s činjenicom mirnog suživota s Tajvanom te da ta otočna zemlja nikada neće prihvatiti vladavinu komunističkih vlasti.

Tsai je u siječnju po drugi puta trijumfalno izabrana za šeficu države, a njezina centristička Demokratska napredna stranka (DPP), koja se zalaže na tajvansku neovisnost, zadržala je većinu u tajvanskom parlamentu.

Drugi mandat je ta 63-godišnjakinja osvojila usprkos pokušajima Pekinga od 2016., kada je Tsai prvi puta došla na vlast, da izolira Tajvan i potkopa gospodarstvo te zemlje.

Tsai Ing-wen je trn u oku Pekinga jer zajedno sa svojom strankom DPP ne prestaje ponavljati da je Tajvan de facto suverena država.

Kineske komunističke vlasti su obećale da će jednog dana preuzeti kontrolu nad Tajvanom pa i silom ako treba, a posebice ukoliko tajvanske vlasti proglase neovisnost.

Kina je zahvaljujući pristanku na model 'jedna zemlja, dva sustava' vratila pod svoje okrilje bivše europske kolonije Hong Kong i Makao. Taj bi model trebao jamčiti visok stupanj autonomije, no Tajvan to odbija ne želeći biti dijelom Narodne Republike Kine.

Američki državni tajnik Mike Pompeo je u jednoj od rijetkih izravnih poruka tajvanskoj vladi s visoke državne razine čestitao je Tsai na 'hrabrosti" i "viziji', što se nije svidjelo Pekingu koji se odlučno protivi svakom službenom kontaktu stranih zemalja s tajvanskim vlastima, smatrajući takav čin kao potporu separatizmu.

Na Tajvan su se 1949. povukle pristaše nacionalističkog Kuomintanga pod vodstvom Čang Kaj Šeka, koji je poražen u građanskom ratu protiv komunista, a do 1971. kinesko mjesto u UN-u zauzimala je Republika Kina (Tajvan). Tajvan traži nastavak legitimiteta prve kineske republike proglašene 1912.

Tijekom desetljeća iznjedrio se upečatljiv tajvanski identitet te veliki broj stanovnika Tajvana ne želi ujedinjenje s NR Kinom.