Hrvatski nastavnici rade 20 do 22 sata u nastavi (ovisno o tome koji predmet predaju). U isto vrijeme, nastavnici u Belgiji rade od 22 do 28 sati, u Danskoj je norma nastavnika 27 sati, u Irskoj od 23,5 do 25 sati, u Njemačkoj 28 sati, Francuski nastavnici rade od 23 do 27 sati (ne zaboravimo da u Francuskoj jedan školski sat traje 60 minuta).

U Nizozemskoj norma je od 26 do 29 sati. U Škotskoj ona za nastavnike u srednjim školama iznosi čak 35 sati, dijelom i stoga što jedan srednjoškolski sat u Škotskoj traje 40 minuta. U Hrvatskoj nastavnik može tjedno u nastavi provesti samo 16 sati i za to primiti punu plaću. To mu je omogućeno pravilnikom koji je resorno ministarstvo dogovorilo sa sindikatima.

'Povećanje norme bio bi jedan od najboljih načina uštede u obrazovanju. Prije ili kasnije netko će to morati presjeći', za Jutarnji list je kazao izvor iz Ministarstva. Smatra da bi povećanje norme automatski imalo za posljedicu smanjivanje broja ljudi koji rade u školama, a kojih je, s obzirom na činjenicu da broj djece opada iz godine u godinu, ionako previše. Pritom nitko ne bi morao ostati bez posla jer 10.000 prosvjetara ionako odlazi u mirovinu u sljedećih nekoliko godina.

Već samu ideju o mogućem povećanju norme nastavnika sindikati će sigurno dočekati na nož. No, budimo realni. Ako nastavnici u većini europskih zemalja mogu raditi više sati s djecom, za što su se uostalom i školovali, zašto to isto ne bi mogli i naši nastavnici?

Prema podacima OECD-a, osim u Hrvatskoj, nastavna godina od 35 tjedana traje još samo u Japanu i Francuskoj. U susjednoj Sloveniji i Češkoj nastavna godina traje 40 tjedana,u  Austriji, Italiji i Grčkoj 38, a u Španjolskoj 37.

Neke su od tih zemalja također mediteranske zemlje pa ne stoji tvrdnja da se u Hrvatskoj nastava ne može drugačije organizirati.

Broj sati koje učitelji godišnje provedu u nastavi (neposrednom radu s djecom) za OECD jedan je od indikatora kvalitete rada u nekoj zemlji. Prema podacima objavljenim u najnovijoj OECD-ovoj studiji 'Pogled na obrazovanje 2008', broj sati koji nastavnici neke zemlje godišnje provedu u nastavi u većini je zemalja tijekom 10 godina (od 1996. do 2006.) rastao, manje ili više značajno.

Godišnja je norma hrvatskih učitelja, ovisno o tome koji predmet predaju, 700, odnosno 770 sati. Učitelji u Češkoj prema podacima 1996. radili su 635 sati, a 2006. 854 sata, što je povećanje od 134 sata godišnje. U Francuskoj godišnja je norma učitelja 910 sati, u Španjolskoj 880 sati. Prosječna je norma zemalja OECD-a 812 sati, 112 sati više od hrvatskog posjeka. Najveću normu imaju nastavnici u SAD-u: 1080 sati. Drugi su po redu Izraelci sa 1025 sati.

U Finskoj, koja, prema rezultatima OECD-ova istraživanja PISA ima najbolji školski sustav na svijetu, nastavnici su dužni u razredu godišnje provesti 673 sata. No, boravak finskih nastavnika u školi ne svodi se samo na čistu nastavu. Kao i u Kanadi, finski nastavnici za nastavu se pripremaju u samoj školi i cijelo su vrijeme na raspolaganju svojim učenicima.

U Hrvatskoj postoji stav o tome da učenici puno znaju, da profesori puno rade, riječju - da je naš sustav među najboljima u svijetu. Realno, to je daleko od istine. Hrvatska ima kvalitetnih učenika koji svojim rezultatima uvelike odskaču od svjetskog prosjeka, no u cjelini sustav nam je loš. Potvrdili su to i prvi rezultati PISA-e, prema kojima su hrvatski školarci u sva tri područja (matematička, čitalačka i prirodoslovna pismenost) bili ispod prosjeka OECD-a.

Hrvatskim nastavnicima u normu ulazi i sat razredništva, a kao i ostali sati, i on se vrednuje duplo. Za jedan sat razredne zajednice nastavnicima se računa da su odradili dva sata. Nova reforma školstva temeljena na kurikulumu od nastavnika će zahtijevati veće obveze, a uvodit će se i neki novi predmeti.

'Kada bi norma ostala takvom kakva jest, morali bismo zaposliti tisuće novih ljudi. To državni proračun ne bi mogao platiti', istaknuo je izvor iz Ministarstva obrazovanja. U povećanju norme vidi i način da se nastavnicima poveća plaća.