Kako to izgleda na terenu, uvjerili smo se pišući prošloga tjedna o projektu Naš plavi cvijet Udruge za autizam iz Zagreba (UAZ) koja gradi objekt za smještaj osam starijih korisnika iz autističnog spektra na mjestu nekadašnje škole u Općini Dubrava kod Vrbovca. Projekt vrijedan 8,2 milijuna kuna, u cijelosti financiran iz fondova EU-a, stao je jer je izvođač radova u travnju obavijestio UAZ da po ugovorenim cijenama neće moći završiti objekt zbog poskupljenja građevinskog materijala i radova. Nakon toga počelo je loptanje po hrvatskim institucijama kako i otkud nadoknaditi manjak sredstava.

Što kažu u Ministarstvu?

No oni, kako doznajemo, nisu jedini koji su se našli u tom problemu. Projekata je puno i pitanje je kako će se, hoće li se i kada završiti te - kako i tko treba pomoći.

U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije na naš upit odgovorili su da podatke o broju projekata koji su se našli u problemu, kao i iznosu koji je potrebno naći da bi se završili - nemaju. U odgovoru navode da se podaci kojima oni raspolažu odnose 'isključivo na povećanje vrijednosti određenih nabava, a onda sukcesivno i cijelog projekta prije samog sklapanja nabave, a ne povećanja koja se događaju tijekom razdoblja izvršenja pojedinih ugovora'.

Također navode da su oni kao upravljačko tijelo za Operativni program Konkurentnost i kohezija delegirali poslove kontrole oko sklapanja ugovora i izmjene zbog povećanja cijena na posredničko tijelo druge razine.

Dodatno su istaknuli kako su 'provedba projekata i ugovaranje građevinskih radova odgovornost korisnika ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava'.

Drugim riječima, ako ste povukli sredstva i ugovorili posao, nije njihova briga to što je materijal poskupio.

Posredničko tijelo druge razine u ovom slučaju je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU).

SAFU nadležan za kontrolu

Međutim i iz njihova odgovora proizlazi da će se, ako se ne pronađe kakvo rješenje na višim instancama, korisnici sredstava EU-a morati sami snaći. Jer kako nam je odgovoreno, SAFU je 'nadležan za provjeru izvršenja ugovornih obaveza korisnika bespovratnih sredstava te za kontrolu prihvatljivosti izdataka koji se sufinanciraju sredstvima EU-a temeljem već potpisanih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava'.

Dodali su i da su u kontaktu s korisnicima, ali 'kako su provedba projekata i ugovaranje građevinskih radova odgovornost korisnika ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, dok je SAFU nadležan za kontrolu zakonske ispravnosti provedbe'.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet, smatra da bi rješenje bilo u povlačenju sredstava iz fondova EU-a uz formiranje posebnog fonda iz kojeg bi bilo moguće financirati upravo priznavanje porasta cijena.

'Drugi način su kreditne linije za taj prekoračeni dio sredstava s malom kamatom, odnosno ono što je najizglednije - od dijela projekata će se trebati odustati, posebno onih koji još nisu započeti s izvođenjem, kako bi se podmirili troškovi povećanja cijena u projektima koji su već u poodmakloj fazi', kazala je Čagalj.

Dodaje da je svako ministarstvo u svome resoru odgovorno za sredstva, sve ono što dolazi iz EU-a, te da odgovore i smjernice treba dati Vlada, bilo da se radi o sredstvima EU-a, bilo proračunskim.

'Kao HGK dali smo svoj doprinos ovoj problematici formirajući indekse cijena od listopada 2020. godine do danas te ćemo i dalje pratiti kretanje cijena kako bi svi imali informaciju o tome što se događa na tržištu kod nas i u EU te mogli potraživati razliku u cijeni', istaknula je Čagalj, dodavši da se radi o projektima i sredstvima iz Nacionalnog programa otpornosti, Fonda solidarnosti, grantovima EU-a za infrastrukturne projekte iz ovog proračunskog razdoblja te projektima energetske učinkovitosti.

Što poduzeti?

Ariana Vela, stručnjakinja za fondove EU-a, smatra da se, iako se radi o poremećaju koji je zahvatio velik broj infrastrukturnih projekata financiranih iz fondova EU-a, ne može dati jednoznačan odgovor niti sustavno rješenje jer mnogo toga ovisi o tome kakav je sadržaj ugovora o građenju u pogledu pitanja povećanja cijene te kakav je bio sadržaj dokumentacije o nabavi u postupku u okviru kojega su radovi ugovoreni zbog moguće buduće penalizacije korisnika sredstava EU-a, kao i o tome kakav je stvaran utjecaj na dovršetak projekta.

Drži da postojeći zakonodavni okvir nudi rješenje problema u odnosima investitor - izvođač, ali problem nastaje ako dodatna sredstva nisu na raspolaganju.

Napominje da formalnopravno odgovornost za projekt snosi korisnik sredstava EU-a, odnosno u ovim slučajevima investitor.

'Međutim ta se odgovornost u širem smislu proteže na tijela državne uprave jer čine sustave upravljanja i kontrole fondova EU-a, kao i na samu Vladu RH u pogledu rezultata korištenja fondova EU-a. Prvi korak je na korisniku koji mora utvrditi utjecaj poskupljenja na projekt u svim elementima koje sam prethodno navela, a onda donosi odluku o tome može li ili ne financirati taj dodatni dio, nakon čega može tražiti alternativne izvore financiranja, kao što su krediti i slično', kazala je Vela.

Smatra kako je poanta priče u tome da svi žele pripremati i provoditi niz projekata oslanjajući se na fondove EU-a, a zaboravljaju da je tržište izuzetno turbulentno u pogledu resursa i cijena i da su moguće različite disrupcije.