Objava bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju sveobuhvatnih reciprocitetnih tarifa, koje su znatno više nego što se očekivalo, izazvala je globalnu uzbunu. Tržišta kapitala potresla je nestabilnost, a sve je veća neizvjesnost među tvrtkama koje su dio globalnih opskrbnih lanaca, nakon ove velike objave iz Washingtona.

Više i niže tarife

Europska unija sada se suočava s carinskom stopom od 20 posto na svoj izvoz u SAD. Više tarife primjenjivat će se na Kinu (34 %), Japan (24 %), Indiju (26 %) i druge zemlje, piše Euronews.

Velika Britanija, Brazil, Australija i Turska suočavaju se s najnižom tarifom od 10 posto.

No, iako se izvoznici pripremaju na udar, ovaj iznenadni potez Washingtona možda neće značiti gospodarski udarac za potrošače. Zapravo, mogao bi čak dovesti do jeftinije robe u Europi – barem u kratkom roku.

U središtu ove situacije nalazi se dugogodišnji europski trgovinski suficit sa SAD-om.

Prema podacima Europske komisije, Europska unija je u 2023. godini izvezla robe u vrijednosti od 503,8 milijardi eura u SAD, dok je uvezla robu u vrijednosti od 347,2 milijarde eura – čime je ostvaren trgovinski suficit od 156,6 milijardi eura.

Situacija se mijenja kada su u pitanju usluge – Europa je uvezla 427,3 milijarde eura usluga iz SAD-a, a izvezla ih 318,7 milijardi. Velik dio tog uvoza vezan je uz američke tehnološke gigante.

Unatoč tome, EU i dalje ima pozitivan ukupni trgovinski saldo sa SAD-om.

Taj kontekst je važan. Ako SAD uvede carinu od 20 posto na robu iz EU, glavninu udara podnijet će europski izvoznici. Kratkoročno, to bi moglo potaknuti tvrtke da se riješe viška zaliha na domaćem tržištu, što bi moglo izazvati cjenovno nadmetanje i potencijalna sniženja.

Istodobno, europsko tržište riskira da bude preplavljeno robom preusmjerenom iz drugih velikih izvoznika – poput Kine, Japana i Indije – koji se također suočavaju s visokim carinskim barijerama u SAD-u. Taj dodatni val globalne ponude mogao bi dodatno povećati dostupnost robe i pojačati pritisak na snižavanje cijena širom kontinenta.

Drugim riječima, trgovinski šok koji slabi vanjsku potražnju mogao bi, paradoksalno, donijeti blagi dezinflacijski pritisak unutar Europe – barem privremeno.

Koji bi proizvodi mogli pojeftiniti?

Europski trgovinski suficit sa SAD-om snažno je koncentriran u nekoliko ključnih sektora. Farmaceutska industrija predvodi s viškom od 57 milijardi eura, odmah iza nje su automobili s 44 milijarde, prema podacima Međunarodnog trgovačkog centra (ITC).

Industrija pića doprinosi s dodatnih 8 milijardi eura, dok brodovi i čamci donose 5,4 milijardi. Luksuzna roba – uključujući kožne proizvode, odjeću i obuću – donosi ukupni višak od 9 milijardi eura. Ako potražnja s američkog tržišta oslabi, ovi sektori mogli bi se suočiti s viškom zaliha.

U kratkom roku, europski potrošači mogli bi imati koristi od nižih cijena vozila, odjeće, pa čak i hrane i pića.

Stvarni inflacijski rizici zasad ostaju slabi

Jedan od glavnih okidača inflacije u Europi posljednjih godina bili su troškovi energije, s obzirom na veliku ovisnost bloka o uvozu energenata.

U 2024. godini Europa je uvezla energente u vrijednosti od 700 milijardi eura – uključujući sirovu naftu, prirodni plin i rafinirane derivate – što je rezultiralo trgovinskim deficitom od 346 milijardi eura u tom sektoru.

No, rani odgovori tržišta na Trumpove tarife sugeriraju da se strahovi od inflacije povezani s energijom ne pojačavaju, nego slabe.