'Nakon preuzimanja ministarstva posjetili ste niz zemalja i sve naše susjedne zemlje. Kako ocjenjujete te odnose s obzirom na to da smo imali puno problema u nedavnoj prošlosti? Kako komentirate stanje pregovora Srbije s EU-om i kakav je stav Hrvatske?', upitao je ministra vanjskih i europskih poslova, HDZ-ova Miru Kovača šef HDZ-ove mladeži Josip Bilaver

'Točno je, posjetio sam sve osim Srbije, a to ću napraviti kad se tamo formira nova vlada. Uspjeli smo u kratkom razdoblju promijeniti ozračje, problema još ima, ali nema vrijeđanja. Idemo se baviti stvarnim stvarima, a ne osobnim. Uskoro ćemo imati zajedničku sjednicu Vlade s Vijećem ministara u BiH. Što se tiče Slovenije, imamo arbitražni sporazum, ali imamo normalnu komunikaciju s njima. Crna Gora – imamo stalnu podršku i podržavamo njihov put u NATO. Naša vlada želi sa Srbijom normalne i zdrave odnose, a za to moramo imati zdravu podlogu i raščistiti neke stvari', kazao je Kovač.

'Imamo neke zahtjeve koji su legitimni i važni za europeizaciju Srbije i normalne odnose sa Srbijom. Tražimo da se implementira međudržavni sporazum o hrvatskim manjinama. Srpska manjina je zastupljena u Hrvatskom saboru i očekujemo da i u Srbiji to naprave. Želimo da se ukine zakon koji daje Srbiji mogućnost da bude policajac za cijelu bivšu Jugoslaviju', zaključio je Kovač, a Bilaver na to poručio: 'Izuzetno sam zadovoljan odgovorom. Vjerujem da ćete nastaviti razvijati dobrosusjedske odnose i dobro pozicionirati Hrvatsku u međunarodnoj zajednici.'

Što je razlog zadovoljstva, a što brige zastupnika?

Dok mnogi zastupnici, nezadovoljni izrečenim, od ministara često traže i pisane odgovore, zadovoljstvo uz napomenu o postojanju istog nije krio ni HDZ-ov Josip Borić nakon što se obratio stranačkom kolegi, HDZ-ovu ministra prometa, pomorstva i infrastrukture Olegu Butkoviću

'Sam naziv ministarstva kaže da ste osim za pomorstvo i promet nadležni za infrastrukturu. Veliko je to i važno područje za sveukupni razvoj Republike Hrvatske, za poticanje i razvoj građevinskog sektora, za otvaranje novih radnih mjesta, ali i za stvaranje novih vrijednosti na korist svih u RH. Protekli mandat kukuriku vlade u tom području infrastrukture bilježi samo neuspjeh. Puno se pričalo, obećavalo, a malo prosperiralo', krenuo je Borić s, kako to već i drugi zastupnici često znaju, opsežnim uvodom u pitanje ministru, uz prigodnu salvu kritika na (ne)rad političkih suparnika.

'Jedan je projekt bio posebno najavljivan od bivše Vlade, a to je projekt nizinske pruge Rijeka-Zagreb-Botovo. U četiri godine silnih najava od realizacije smo imali sljedeće - najprije najavu da će tu prugu graditi tisuće Kineza pa na kraju ništa. Onda se izmijenila trasa i na kraju su provedena dva, tri natječaja, od kojih dva neuspješna za dionicu Dugo Selo-Križevci', podsjetio je Borić pa stigao i do upitnika.

'Moje pitanje vama, poštovani ministre. Što se događa s projektom na dionici Dugo Selo-Križevci i hoće li konačno u 2016. godini krenuti radovi na toj dionici?', zapitao je Butkovića konačno Borić, a ovaj prije samog davanja odgovora osjetio potrebu, kako to već često ministri znaju, 'napomenuti nekoliko stvari'.

'Projektiranje navedene dionice Dugo Selo-Križevci započelo je negdje u 2009. godini. Godine 2013. raspisan je prvi natječaj za izvođenje koji je poništen. Nakon toga je bio drugi natječaj u 2014., isto tako poništen. A evo, treći put, kako kažu, treći put i bog pomaže', kazao je Borić i s duhovne se razine sravnio s obznanom da je 'u petak Državna komisija odbila žalbu jednog od ponuditelja i stekli su se uvjeti za potpis ugovora o izvođenju i početku radova na toj dionici o kojoj se dosta dugo govori'.

'To je dio mediteranskog koridora. Radi se o velikom, najvećem željezničkom infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj procijenjene vrijednosti od milijardu i 500 milijuna kuna i koji se sufinancira 85 posto sredstvima Europske unije. Obnova postojećeg kolosijeka i izgradnja novog u dužini od 38,2 km skratit će vrijeme putovanja između Dugog Sela i Križevaca s otprilike 30 na 18 minuta', najavio je Butković.

'Ono što želim još napomenuti je i da će radovi krenuti nakon potpisa ugovora negdje u ljetu. Ovo je velik korak za hrvatsko gospodarstvo. Ovaj projekt će utjecati na rast BDP-a, revitalizaciju građevinskog sektora i unapređenje sigurnosti željezničkog prometa u Hrvatskoj', istaknuo je ministar prometa te zaključio: 'Prije mjesec dana smo na tzv. CEF prijavili nastavak projekta Križevci-Koprivnica-mađarska granica, tako da bismo do kraja 2020. godine imali spojen Zagreb s mađarskom granicom obnovljenom i modernom željezničkom prugom.'

'Uvaženi ministre, ja sam zadovoljan vašim odgovorom, a za to ima milijardu i pol razloga; o tome ste vi sada govorili, znači milijardu i pol kuna. I da nismo to uspjeli sada, kako vi kažete, vjerojatno bi ta sredstva bila izgubljena, a onda bismo još morali tražiti iz vlastitih sredstava kako to riješiti, znači da govorimo gotovo o tri milijarde kuna koristi za Republiku Hrvatsku', zbrojio je Borić pa otkrio da njegovom zadovoljstvu tu ipak nije kraj.

'I još jedan razlog zašto sam zadovoljan - konačno na aktualnom satu dobivamo odgovore na konkretna pitanja jer u proteklom mandatu dobivali smo uglavnom ili uvrede ili nekakve pridjeve, poslanice i više-manje smo uvijek bili nezadovoljni', ustvrdio je Borić pa u svom tom zadovoljstvu ipak otkrio i zericu brige.

'Ono što me možda može brinuti je da obećavamo nešto, a da nećemo napraviti, kao što je to napravila bivša Vlada. Obećali su nam silne investicijske cikluse, a nisu napravili ništa. Samo ću vas podsjetiti - u energetici osam hidroelektrana, dvije termoelektrane, LNG eksploatacija i istraživanje nafte, pa nizinska pruga, pa Istarski ipsilon, pa Žuta Lokva, Križišće - ništa nisu napravili. Mislim da mi ne bismo smjeli ići tim smjerom, a i mislim da su najveća prepreka tome bile upravo javne uprave u javnim poduzećima koje su nažalost i danas ovdje', podsjetio je Borić dok (se) čeka suglasje 'koalicijskih' vladajućih kolega iz Mosta oko konačne preraspodjele i u tom postizbornom segmentu.

'Ako iste ostanu, mislim da bi nam mogao slijediti sličan rezultat u infrastrukturnim projektima. Tako da se nadam da ćemo napraviti pomake jer trebaju nam ljudi koji znaju raditi i koji znaju graditi za ovu našu lijepu domovinu. A SDP neka se, kažem, bavi prošlošću, neka razvrstavaju kape jer za drugo i nisu', zaključio je Borić.

Sherlock Holmes među sunčanim naočalama, šibicama i cigaretama

Saborskog zastupnika Mosta, čiji su članovi poznati kao ljudi neopterećeni prošlošću i uperenih pogleda ka reformama, Marija Klobučića dopalo je pitanje HDZ-ovu ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću o Hrvatskom povijesnom muzeju: 'Poznato je da se Hrvatski povijesni muzej nalazi na Gornjem gradu u potpuno neadekvatnom prostoru koji ne omogućava stalni postav muzeja, a time i njegovu primarnu funkciju. Godine 2007. je pokrenuta inicijativa preseljenja te je otkupljen prostor bivšeg TDR-a kao mjesto novog muzeja.'

'U nadi da će Grad Zagreb dobiti, uz Muzej suvremenih umjetnosti i ostale muzeje, još jedan reprezentativan muzej koji će obogatiti turističku ponudu, oplemeniti obrazovnu komponentu, zanima me sljedeće: što je učinjeno po pitanju Hrvatskog povijesnog muzeja od vašeg imenovanja? U kojoj fazi je selidba muzeja, je li taj prostor koji je otkupljen za tu namjenu uopće svrsishodan?', zapitao je Klobučić, istaknuvši da ga zanimaju i budući koraci u projektu Hrvatskog povijesnog muzeja.

Prije konkretnog odgovora ministar kulture također se poveo za potrebom 'da u nekoliko rečenica iznese samu genezu problema selidbe i gradnje novog Hrvatskog povijesnog muzeja': 'Kao što ste rekli, 2007. godine Ministarstvo kulture je zaključilo ugovor s Adris grupom o kupnji bivše Tvornice duhana Zagreb za potrebe izgradnje zgrade novoga Hrvatskog povijesnog muzeja. Kupoprodaja je izvršena, Ministarstvo kulture je tu kupnju platilo devet milijuna i 800 tisuća eura, a 2010. godine Republika Hrvatska je uknjižena kao vlasnik ove nekretnine. Prije toga, 2008. godine, ishođene su lokacijska i građevinska dozvola. U međuvremenu se pristupilo određenim razgovorima o uvođenju u ovaj projekt javno-privatnog partnerstva. Stajalište ovog Ministarstva je da ovaj projekt ne može biti objektom bilo kakvog eksperimentiranja i da je riječ o strateškom državnom projektu.'

'Nakon toga, posebice nakon 2012. godine, nastaje muk', kazao je Hasanbegović pa iskoristio priliku podsjetiti na 'grijehe' i 'floskule' prošle garniture Ministarstva: 'Moji uvaženi predšasnici, uvažena profesorica Zlatar Violić i uvaženi profesor Šipuš, zapravo nisu pokazivali nikakav poseban interes za to pitanje. To je bilo na marginama njihove kulturne politike koja se sastojala među ostalim i od stvaranja sofisticirane klijentelističke mreže kojoj bi teško ušao u trag i Sherlock Holmes, a osim deklaratornog antifašizma, imali smo primjere dakle selektivnog financiranja dijela neprofitnih medija ili, slučajeva o kojima možemo čitati ovih dana, posezanja za gotovinom sa službenih kartica Ministarstva kulture, kupovanja sunčanih naočala, šibica i cigareta putem službene kartice i na račun poreznih obveznika.'

'Iz zimskog sna su se na trenutak probudili 2013. godine, kada je tadašnje Ministarstvo imenovalo tijelo pretencioznoga naziva Uprava projekta Hrvatskoga povijesnoga muzeja, na čelu koje je temeljem stanovitih kriterija stao stručnjak izvan Ministarstva kulture i koji je naravno sukladno lošim hrvatskim običajima za svoj rad, tj. nerad dobivao i honorar. Jedina konkretna mjera te Uprave projekta Hrvatskog povijesnog muzeja je ona iz 2013. godine, kada se iz potpuno nejasnih razloga pristupilo promjeni već odobrenoga projekta, čime je on dodatno poskupio, a otvorilo se pitanje autorskih prava. U međuvremenu, naravno zbog nerada, u kolovozu 2015. istekla je pravomoćna građevinska dozvola i to je stanje koje smo mi zatekli', opisivao je opširno Hasanbegović, ne približavajući se konkretnom odgovoru, tako da ga je čak i stranački kolega i predsjednik Sabora Željko Reiner morao upozoriti da mu vrijeme istječe.

'Molim vas samo još jednu rečenicu', rekao je ministar pa konačno zaključio: 'Dakle, Ministarstvo se vratilo na prvotni projekt. Do kraja godine želimo ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu i 2017. godine konačno, nakon četiri propuštene godine, krenuti za konkretnim radovima.'

Klobučić mu je na to 'zahvalio za ovu argumentaciju', prisnaživši: 'Ovo je zapravo bila geneza jednog problema koji je trajao, koji se kroz zadnjih 10 godina događao na toj kulturnoj sceni. Naveli ste pojedinačno sve te probleme i ne bih ih ja dodatno obrazlagao. Nažalost, na kraju smo došli i do te situacije da je ta građevinska dozvola istekla i da vi zapravo više tu ne možete ništa raditi. Pohvaljujem ovu inicijativu da ćete ponovo ići u tom pravcu da se ta građevinska dozvola ishodi, i lokacijska i sve ostale, kako biste muzej u nekom narednom periodu zajedno otvorili u svojstvu građana ili bilo koga drugoga.'

HDZ-ova saborska zastupnica Margareta Mađerić svoje je pitanje upravila ministrici socijalne politike i mladih, uz neizostavan podsjetnik na (ne)djela prethodnice iz suprotnog političkog tabora: 'Bivša ministrica utrošila je bespotrebno 800.000 kuna za prilagodbu djelatnika prema obiteljskom zakonu, utrošeno je i sedam milijuna za plan socijalne skrbi koji nikad nije zaživio, utrošeni su milijuni za projekte koje su mogli odraditi zaposlenici Ministarstva… Novac se trošio netransparentno, rastrošno, bahato', ustvrdila je Mađerić pa zapitala: 'Hoće li doći do smanjenja prava korisnika kojima je pomoć najpotrebnija?'

'Ne bih htjela da se zbunjuje javnost najavama o ukidanju olakšica. U osnivanju je radna skupina koja će raditi na tome da se pomogne onima kojima je najpotrebnije', poručila je ministrica i pecnula po medijima: 'Molim medije da ne licitiraju o onome o čemu još nije donesena odluka.' 'Što se tiče fondova EU-a, činjenica je da nisu bili dobro iskorišteni. Fondovi kreću i do kraja petog mjeseca bit će raspisani natječaji', najavila je Juretić, a što su sve još i kako na saborskom aktualnom prijepodnevu pitali saborski zastupnici, a kako odgovarali ministri, potpredsjednici i premijer, pročitajte ovdje