Postalo je to jasno nakon jučerašnjeg sastanka sindikata i dijela Uprave. Informaciju o višku ljudi novinarima su podijelili sindikalisti, a koji nisu bili sretni zbog onog što je izneseno na sastanku. Ne zato što smatraju da nema viška ljudi, nego zbog činjenice da se do brojke došlo statističkom procjenom, a ne dubinskim snimanjem stanja.

'Nedvojbeno u Holdingu ima viška zaposlenika. Već sedam godina ponavljam da imamo višak zaposlenika, a manjak radnika. To kako se došlo do ovih 750 priča je za sebe. Holding ima 5225 zaposlenika, a još na prošlom sastanku rečeno je da ih je 30 posto u administraciji, što je previše. To bi bilo negdje 1570 ljudi, a procjena je da je optimalno negdje 15 posto i to je tih 750. Tom računicom oni su došli do 750 ljudi', pojasnio nam je Darko Kleinberger, predsjednik sindikata Zagrebparkinga.

Smatra da se takvim načinom ne može doći do viška zaposlenika i da je preduvjet za utvrđivanje viška ljudi prije svega imenovanje šefova podružnica, potom izrada nove sistematizacije i organizacije, nakon čega se zajedničkim pristupom može vidjeti tko je višak, a tko ne.

'Nema dileme da višak postoji. Imamo niz izmišljenih radnih mjesta, imamo četiri vrste koordinatora projekata. Pa što je to? Takvih rukovodećih mjesta imate koliko hoćete. No i tim ljudima treba prije otkaza ponuditi drugo radno mjesto. Kolektivni ugovor tu je jasan', napominje Kleinberger, dodajući da je na sastanku stekao dojam da je Uprava u žurbi i da imaju želju riješiti to do 22. prosinca kako bi u 2022. godinu ušli s manjim brojem ljudi.

No tu bi se kao prepreka mogao najprije ispriječiti Kolektivni ugovor, koji su sindikati potpisali s bivšim gradonačelnikom Milanom Bandićem, a koji je na snagu stupio s prvim danom 2020. godine.

Ako i utvrde višak ljudi, za njih će u slučaju da ne prihvate nova radna mjesta ili da odluče sami otići morati osigurati otpremnine.

Otpremnine 5000 kuna neto za godinu staža

A one iznose pet tisuća kuna neto za svaku godinu neprekidnog staža u ZGH-u, s time da ne mogu biti pojedinačno više od 200 tisuća kuna. Koliko bi novca trebalo osigurati za otpremnine? Kleinberger kaže da se o tome na sastanku nije govorilo. Međutim ako se grubom računicom uzme prosjek od 10 godina za 750 ljudi, dolazi se do 37,5 milijuna kuna neto.

Na taj iznos treba dodati davanja državi, ali ni tu priča ne staje jer postoje i otkazni rokovi koji se razlikuju od radnika do radnika, ovisno o godinama radnog staža. Pa taj rok za onog tko je u ZGH-u proveo pet godina iznosi tri mjeseca, a za onog s deset godina - četiri mjeseca. To se, doduše, može riješiti na način da se obje strane slože da se isplate sve preostale plaće pa da otkazni rok odmah nastupi. No i za to će trebati osigurati novac. Tvrtki veličine Holdinga to ne bi trebao biti problem unatoč dugu od 4,8 milijardi kuna. A uvijek postoji i mogućnost da oni s kojima se ne dogovore završe na sudu...

'Mislim da se ljudima za koje su izmislili radna mjesta i koji posla jedva i vide više isplati dati otpremninu jer takvi u prosjeku imaju pet, šest godina staža i ona je u konačnici manja nego njihova godišnja plaća. Oni neće prihvatiti slabije plaćene poslove', naveo je Kleinberger, dodavši da je Uprava ponovno zatražila da se sindikati odreknu božićnica i nagrada, ali da oni neće pristati na to.

Da bi cijeli postupak mogao potrajati, pojasnio nam je Viktor Gotovac, profesor radnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i prije deset godina član Skupštine Holdinga.

'Poslodavac je prije otkaza obvezan savjetovati se s Radničkim vijećem, alternativno sindikalnim povjerenicima koji su preuzeli ovlasti Radničkog vijeća, radi postizanja sporazuma s ciljem otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika. Uz to, u procesu savjetovanja obavezan je Radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika. O provedenom savjetovanju s Radničkim vijećem poslodavac je obvezan obavijestiti Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Tek potom ide postupak individualnog otkazivanja ugovora o radu u kojem radni odnosi radnika ne smiju prestati prije proteka tridesetodnevnog roka u odnosu na informiranje HZZ-a, a taj se rok može produžiti za još mjesec dana', kazao je Gotovac.

'Radnici i javnost moraju znati za planove'

Renato Petek, skupštinski zastupnik SDP-a, još je 8. listopada zatražio da mu se dostavi Dokumentacija o razvoju i restrukturiranju Zagrebačkog holdinga.

'Rok za dostavu je istekao. Prošlo je mjesec dana i još ništa nisam dobio. Javnost i zaposlenici Holdinga imaju pravo znati što planira nova Uprava i kako to misli provesti', kazao je Petek.

Upit s nizom pitanja vezanih uz sistematizaciju, organizaciju ZGH, koliko će to koštati i na koncu koliko bi uštede donijele na godišnjoj razini poslali smo u Holding u kojem nam kažu da rezultat poslovanja planiraju popraviti kombinacijom mjera ušteda, povećanja prihoda i ostvarenja dodatne likvidnosti. 'Uštede je potrebno ostvarivati na svim razinama, a u planu je povećati ih korištenjem potencijala za tržišne usluge (ZG ceste, Zrinjevac, GSKG) i drugim mjerama koje ćemo predstaviti. Dodatna likvidnost osigurat će se unapređenjem sustava naplate potraživanja, ali i aktivacijom neoperativne imovine kroz prodaju ili zakup', rekli su nam u Holdingu.