Sredstva iz Kohezijskog i strukturnih fondova Europske unije bit će glavni izvor investicija u Hrvatskoj za gospodarski rast i zapošljavanje, poručio je uoči svoga posjeta Zagrebu povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn
'Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji brzo se približava i kada do toga dođe, naša regionalna politika bit će glavni izvor investicija za rast i zapošljavanje i glavni instrument za dostizanje ciljeva iz strategije Europa 2020!', poručio je Hahn koji će u utorak u Zagrebu razgovarati s hrvatskim dužnosnicima o pripremama Hrvatske za korištenje sredstava iz europskih fondova.
'Moramo osigurati da obični ljudi u Hrvatskoj čim prije osjete korist od koristi od toga kroz učinkovitu uporabu kohezijskih sredstava. Naša politika također prolazi kroz radikalne reforme kako bi se usredotočila na manji broj prioriteta i dala maksimalni učinak. Hrvatska, kao i sve druge zemlje članice EU-a, mora se sada prihvatiti toga izazova i početi strateško planiranje za razdoblje 2014-2020. Spreman sam osobno u tome pomoći i zato i dolazim u Zagreb ovoga tjedna', poručio je Hahn.
Hahn će se u utorak prvo sastati s potpredsjednikom vlade RH Nevenom Mimicom, zatim s potpredsjednikom vlade i ministrom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branom Grčićem, ministrima pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišom Hajdašem Dončićem, zaštite okoliša i prirode Mihaelom Zmajlovićem, ministricom graditeljstva i prostornog uređenja Ankom Mrak-Taritaš i pomoćnikom ministra financija Marojem Langom. Povjerenika Hahna primit će i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
Europska komisija je nedavno izradila dokument u kojem je iznijela svoje poglede o tome na koja bi se područja Hrvatska trebala usredotočiti u povlačenju sredstava iz europskih fondova u sedmogodišnjem proračunskom razdoblju 2014.-2020., a koji služi kao osnova za početak dijaloga s vladom koja do kraja godine treba pripremiti okvirni dokument za izradu programa, koji će se sufinancirati europskim novcem.
Riječ je o dokumentu koji se izrađuje za svaku državu članicu i kojim Komisija započinje pregovore sa svakom pojedinom članicom. Rezultat tih pregovora je sporazum o partnerstvu, okvirni dokument koji pripremaju nacionalne vlasti u kojem se utvrđuju glavna područja koja treba financirati iz Kohezijskog i strukturnih fondova Europske unije.
Krajem prošlog tjedna čelnici EU-a postigli su dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014-2020. u kojem će Hrvatska imati na raspolaganju 11,7 milijardi eura, od čega na kohezijsku politiku otpada 8,092 milijarde eura.