Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić jučer je na sastanku s europskom povjerenicom za humanitarnu pomoć i krizne reakcije Kristalinom Georgievom razgovarala o mogućnostima pomoći koju EU može ponuditi ne samo Hrvatskoj, nego i Srbiji i BiH. Pusić je danas novinarima objasnila o kakvoj vrsti pomoći se radi i za što je ona namijenjena
Što se tiče trenutačne pomoći, već se 16 država članica Europske unije uključilo u pomoć u Srbiji i BiH, a među njima je i Hrvatska koja je susjednim državama pomogla s timovima spasilaca s čamcima, roniocima i helikopterima i cijelim nizom ljudi koji su priskočili u pomoć, podsjetila je Pusić novinare.
Međutim, na jučerašnjem sastanku s europskom povjerenicom Georgievom najviše se govorilo o pomoći koju Hrvatska i države regije mogu očekivati nakon što prođe neposredna opasnost. Hrvatska tu, dodaje Pusić, ima nekoliko opcija.
'U okviru kohezijskih i strukturnih fondova do 2020. za Hrvatsku je predviđeno preko 11 milijardi eura, jedan dio sredstava iz tih fondova možemo preusmjeriti za saniranje šteta u Posavini, odnosno Slavoniji', kaže Pusić.
Osim toga, kao članica EU-a Hrvatska se kvalificira za pomoć iz europskog fonda solidarnosti, i tu mogućnost već smo koristili prilikom nedavne elementarne nepogode u Gorskom kotaru.
'Tu procjene rade Hrvatske vode, Hrvatske ceste, HEP, Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske šume, javne tvrtke i pojedina ministarstva i na temelju tih procjena, gdje ukupna šteta mora iznositi 0,64 posto BDP-a, odnosno u našem slučaju oko 280 milijuna eura da bismo se kvalificirali za tu vrstu pomoći, cijeli paket sa zahtjevom šaljemo u unutar šest tjedana od trenutka kad je završila neposredna ugroza. Da vam pokažem koliko je vremenski potrebno za razmatranje zahtjeva, primjerice prije mjesec dana smo poslali zahtjev što se tiče Gorskog kotara i dobili smo neku naznaku da bismo odgovor mogli dobiti u srpnju', kazala je Pusić.
Na dodatno pitanje novinara, Pusić je objasnila i čemu su namijenjena sredstva iz europskog fonda solidarnosti. 'Za štetu na infrastrukturi, ceste, vodovod, kanalizacija, električna mreža, šume. Ta sredstva nisu namijenjena za privatnu imovinu ljudi', naglasila je Pusić.
Što se pak tiče Srbije i BiH, potpredsjednica Vlade s europskom povjerenicom razgovarala je i o njima.
'Srbija se također kvalificira za europski fond solidarnosti s obzirom na to da je država kandidat koja je u procesu pregovora, i može jedan dio iz IPA fondova preusmjeriti u saniranje šteta. Što se BiH tiče, o tome smo dosta razgovarali budući da BiH nije država kandidat. Istražuju se sada mogućnosti na koji način se BiH može pomoći, naročito dan poslije. Tu se razmatra bilo mogućnost da se koristi jedan dio IPA sredstava iz tih pretpristupnih fondova, ili da se eventualno vidi mogućnost nekih regionalnih fondova koji bi mogli pomoći Bosni i Hercegovini', kazala je Pusić dodavši da već večeras europska povjerenica Georgieva dolazi u regiju kako bi se na licu mjesta osvjedočila šteti koja je nastala od poplava.
