Prema podacima Instituta za proučavanje rata (ISW), Rusija je u prvih deset mjeseci 2024. godine osvojila oko 2700 četvornih kilometara teritorija – šest puta više nego 2023. godine, kada je zauzela svega 465 km². Posebno su pogođena dva ključna područja: Kupjansk u regiji Harkiv i Kurahove u Donjecku.

Kupjansk, koji je Ukrajina oslobodila u velikoj ofenzivi 2022., sada je pod teškim napadima. Ruske snage približile su se na samo četiri kilometra od ključnog mosta u gradu, posljednjeg velikog cestovnog prijelaza u tom području.

Na jugu, Kurahove postaje strateška točka za ruske trupe koje nastoje doseći Pokrovsk, važan logistički centar u Donjecku. Rusija koristi taktiku tzv. 'moćnih čeljusti', okružujući ukrajinske snage sa sjevera i zapada, postupno slabeći obranu. Prema riječima pukovnika Jevgenija Sasyka, ova strategija osmišljena je kako bi 'samljela' ukrajinske obrambene linije dok ne popuste.

Ukrajinski izazovi u Kursku

Istovremeno, Ukrajina je pokrenula iznenadnu ofenzivu na rusku regiju Kursk u kolovozu, osvojivši nekoliko pograničnih zajednica. Međutim, od početka listopada Rusija je preokrenula situaciju i povratila gotovo 600 četvornih kilometara teritorija u toj regiji.

Dok je početni cilj ukrajinske operacije bio oslabiti ruske trupe u Donbasu, analitičari sada smatraju da je ofenziva u Kursku bila strateška pogreška. Kijev je za ovu operaciju vezao svoje najelitnije jedinice, uključujući one opremljene zapadnim oklopnim vozilima, dok su ruske trupe istovremeno ostvarivale napredak na istoku Ukrajine.

Visoki gubici s obje strane

Rusija, iako bilježi napredak, plaća visoku cijenu. Analiza BBC-a pokazuje da je od veljače 2022. godine poginulo najmanje 78.329 ruskih vojnika, a od rujna do studenog 2024. godine gubici su bili 1,5 puta veći nego u istom razdoblju prošle godine. Strategija koju ruski zapovjednici često koriste, a naziva se 'mlin za meso', podrazumijeva masovno slanje regruta na ukrajinske položaje, što rezultira velikim žrtvama.

S druge strane, ukrajinska obrana suočava se s ogromnim pritiscima. Prema vojnom analitičaru Davidu Handelmanu, ukrajinske trupe povlače se polako kako bi očuvale ljudstvo i resurse, no bojišnica je sve rastegnutija i prijeti raspad.

Bidenove odluke i politička neizvjesnost u SAD-u

U trenutku kada se situacija na terenu zaoštrava, američki predsjednik Joe Biden donio je odluku o opskrbi Ukrajine protu-pješačkim minama i odobrenju korištenja dalekometnih raketa na ruskom teritoriju. Ukrajina je već koristila te rakete kako bi zadržala dio teritorija u Kursku, što bi joj moglo pomoći u budućim pregovorima.

No, politička situacija u SAD-u unosi dodatnu neizvjesnost. Novoizabrani predsjednik Donald Trump najavio je da će rat završiti u roku od 24 sata nakon što preuzme dužnost u siječnju. Međutim, nije otkrio detalje svog plana. Postoji zabrinutost da bi Trump mogao smanjiti vojnu pomoć Ukrajini kako bi Kijev prisilio na pregovore.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je kako bi bez američke pomoći Ukrajina mogla izgubiti rat. "Imamo vlastitu proizvodnju, ali ona nije dovoljna za pobjedu, a mislim ni za opstanak," izjavio je Zelenski.