Amnesty je pozvao Izrael da se javno obveže da neće koristiti topništvo, fosforne bombe i druga neprecizna oružja u gusto naseljenim područjima a od palestinskog Hamasa je zatražio da prestane isplaljivati rakete na izraelske civile, što je također ocijenio kao ratni zločin.

Izrael je odbacio izvješće Amnestyja ocijenivši da je riječ o pristranom dokumentu koji ne navodi da je izraelska ofenziva uslijedila pošto su palestinski borci godinama iz Pojasa Gaze raketirali južni Izrael.

Amnesty, koji je prvi optužio Izrael za ratne zločine ubrzo nakon kraja borbi 18. siječnja, rekao je da ostaju "uznemirujuća pitanja" o tome zašto su oružja visoke preciznosti poput tenkovskih granata, zrakoplovnih bombi i projektila "ubila toliko djece i drugih civila".

Organizacija je kritizirala i izraelsku uporabu manje preciznih oružja, poput topničkih i fosfornih granata, u gusto naseljenim područjima i Izrael optužila da je Palestince koristila kao "ljudski štit" i često onemogućavao da civili prime medicinsku i humanitarnu pomoć.

Obrazac izraelskih napada i visok broj civilinih žrtava "pokazuje elemente bezobzirnog ponašanja, nepoštivanja života i imovine civila i dosljedno zanemarivanje razlike između vojnih ciljeva i civila i civilnih objekata", optužuje Amnesty International.

Izraelska vojske je u prošlosti za civilne žrtve optuživala Hamas koji je, po tvrdnjama Izraelaca, koristio džamije, škole i stambena područja kao zaklon u pokretanju napada.

Izvješće Amnesty Internationala koje ima 117 stranica temeljeno je na fizičkim dokazima i svjedočanstvima koje je prikupila četveročlana stručna skupina na poprištu sukoba tijekom i nakon rata. Detaljno izvješće, međutim, ne donosi mnogo novih elemenata i bavi se pitanjima, slučajevima i problemima koje se razmatralo u drugim okvrima.