Prema novom prijedlogu zakona Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ubuduće će moći zatražiti razrješenje 'nestašnog' dužnosnika ili će ga moći pozvati da da ostavku. Najrigoroznija je to sankcija u novom zakonu koja je  posebno zabrinula članove Odbora za zakonodavstvo.

Naime, kako je istaknuo predsjednik odbora, HDZ-ovac Emil Tomljanović, ovakva sankcija je dobrodošla, no pitanje je kako će se ona provesti u stvarnosti, jer tijelo koje je dužnosnika postavilo uvijek može odbiti njegovo razrješenje ili taj dužnosnik, primjerice saborski zastupnik može odbiti dati ostavku.

'Bez obzira što nije do kraja definirana, ovo je najjača sankcija. Mislim da će ako se odbije razrješenje ili se odbije dati ostavka, to jako odjeknuti u javnosti. Ovo nije perfektna sankcija i više je sankcija moralnog tipa', pokušao je objasniti državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Zoran Pičuljan, dodavši da će zakon na raspravu u sabor ići dva puta te da će se ove nedoumice ukloniti kroz raspravu.

Povjerenstvo za sukob interesa i samo utvrđivanje sukoba interesa, pa i podnošenje imovinskih kartica već niz godina na udaru su kritika i upravo bi ovaj novi prijedlog zakona trebao otkloniti  probleme koji su se javljali. Jedan od njih je činjenica da se u ponekim slučajevima nije mogla kod nekog stranačkog dužnosnika nije mogao utvrditi sukob interesa, jer je u samom Povjerenstvu imao podršku i zaštitu svojih stranačkih kolega, što bi se sada trebalo razriješiti potpunom depolitizacijom samog Povjerenstva, odnosno odredbom da članovi tog tijela više neće moći biti članovi neke stranke.

Po novom se i proširuje krug obveznika na koje se zakon odnosi, pa će se pod povećalom povjerenstva, osim dužnosnika, naći i rukovodeći državni službenici i predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava u državnom vlasništvu.

HDZ-ovku Anu Lovrin zanimalo je hoće li se odredba o članovima uprava trgovačkih društava odnositi i na ona društva u vlasništvu lokalnih jedinica, na što su joj iz ministarstva odgovorili da je to pitanje još uvijek otvoreno.

'Znam da bi to bio veliki broj osoba, ne neka takva trgovačka društva imaju veće proračune od gradova, primjerice Zagrebački holding. Naime, prema novom prijedlogu zakona, Čović ne bi bio obuhvaćen', rekla je Lovrin, predloživši da se, s obzirom na veliki broj takvih osoba, selekcija vrši prema iznosu sredstava kojim ta društva upravljaju.

Jedna od zanimljivih novina jest i smanjenje udjela u trgovačkom društvu, kojim tijelo u kojem dužnosnik radi stupa u poslovni odnos. Naime, do sada je dužnosnik u takvom trgovačkom društvu mogao imati do 20 posto udjela, a sada će se to smanjiti na 0,5 posto, čime bi se trebala smanjiti i mogućnost sukoba interesa.

Osim toga, dužnosnici koji su izabrani za obavljanje jedne javne dužnosti, neće moći uz to obavljati drugu javnu dužnost, a one osobe koje odu s dužnosti godinu dana neće moći prihvatiti posao u privatnoj tvrtki s kojom je surađivalo tijelo u kojem su bili dužnosnici.

Vladajući su,logično, objeručke prihvatili novi zakon, no još nije jasno kako će se postaviti oporba. Naime, kako nam kaže SDP-ovac Josip Leko, koji je svojedobno obavljao dužnost predsjednika Povjerenstva za sukob interesa, ovdje se 'radi o recikliranju njegovih ideja iz 2004. godine'.

'Ideja o depolitiziranju Povjerenstva krenula je od nas u SDP-u nakon što se na raspravi na povjerenstvu našla imovina bivšeg premijera, odnosno satovi. Tada su Palarić i Ana Lovrin ismijavali rad povjerenstva pa su čak tražili da se ispita face-lifting Vesne Škare Ožbolt', podsjetio je Leko, rekavši da je tada SDP imao ideju da se tijelo djelomično depolitizira tako da u njemu sjede samo članovi oporbe.

'Ovaj zakon ne donosi ništa novo, niti se može pred povjerenstvo staviti uloga represivnog tijela. Ne može se u našoj demokraciji riješiti stvar tako da mu se daju ovlasti koje ne može odraditi. Ono može samo s moralnog aspekta ukazati na sukob interesa', zaključio je Leko