Umjesto BDP-a i standarda građana, u Hrvatskoj samo raste samo broj političkih stranaka. Za sada smo stigli do brojke 147, a Ivo Josipović, Milan Bandić i Željka Markić u redu čekaju pred Ministarstvom uprave za registraciju novih, po onoj staroj A.G. Matoša 'dva Hrvata, a tri stranke'. Posljednje dvije stranke uvedene u registar aktivnih političkih stranka u Hrvatskoj su, prema podacima Ministarstva uprave, Radnička fronta, Facebook revolucionara Mate Kapovića, i Hrvatska obrtnička stranka, a izbrisana je Dalmatinska liberalna stranka
Iako mnoge žive tek na papiru, a realnu političku snagu i moć ostvaruju samo dvije velike, SDP i HDZ, Hrvati ne odustaju tako lako od ideje da bi se upravo oni trebali žrtvovati za domovinu i četiri godine davati sve od sebe u tvrdim klupama Hrvatskog sabora. U samo u četiri mjeseca ove godine, osnovane su već četiri stranke, osim dvije spomenute, pri Ministarstvu uprave registrirane su i Hrvatska stranka ovršenika (HSO) i Zelinski laburisti – stranka Prigorja. Ne treba biti Nostradamus, kako bi rekao predsjednik najveće oporbene stranke Tomislav Karamarko, da se predvidi kako će stranački natalitet u Hrvatskoj nastaviti ubrzano rasti jer parlamentarni izbori su pred vratima.
Osnivanje stanke najavio je i razočarani bivši predsjednik Ivo Josipović. Stranka bi se trebala zvati Naprijed Hrvatska, po uzoru na bivšeg talijanskog premijera Silvija Berlusconija i njegovu Forza Italija ili, malo bliže, odmetnute srpske radikale Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića koji su nakon razlaza sa Šešeljom u srpskoj skupštini formirali klub zastupnika pod imenom Napred Srbijo iz kojeg je nastala Srpska napredna stranka.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić već je osnovao stranku kreativnog naziva Bandić Milan - 365 – stranka rada i solidarnosti, ali još uvijek nije registrirana pri Ministarstvu uprave. Također, stižu najave da ambiciju za sudjelovanjem na parlamentarnim izborima ima i Željka Markić pa nam se smiješi i Stranka u ime naroda.
Prema podacima iz Registra političkih stranaka, u Hrvatskoj u 2014. godini osnovano je 14, dakle više od jedne mjesečno, a godinu ranije čak 19 stranaka. Tako su se prošle godine brojni stranački gubitnici odlučili okušati u solo karijeri.
Ruža Tomašić pridružila se hrvatskim konzervativcima koje je osnovao kadar koji je s njom napustio HSP dr. Ante Starčević, nekadašnji premijerski kandidat SDP-a Ljubo Jurčić osnovao je Novi val, prognani bivši predsjednik HNS-a Radimir Čačić Reformiste, Nikica Gabrić Nacionalni forum, a Damir Kajin nakon neugodnog razvoda s IDS-om u kojem su pale mnoge teške riječi, Istarske demokrate.
Također, naša zemlja je prošle godine postala bogatija za još dvije stranke prava, Ujedinjenu stranku prava i Hrvatsku stranku pravaškog bratstva, jednu umirovljeničku stranku - Umirovljeničku demokratsku uniju i novu stranku srpske nacionalne manjine - Srpsku pravednu stranku.
Spomenimo da ćete na predstojećim parlamentarnim izborima vjerojatno imati mogućnost birati i kandidate novoosnovane stranke kreativno odabranog imena Braniteljsko domoljubna stranka Hrvatske.
Politički analitičar Davor Gjenero kaže da su jedan od uzroka epidemije novih političkih stranaka, sve skoriji parlamentarni izbori na kojima je vlast na dispoziciji jer je svima jasno da Milanović ne može opstati na vlasti pa ljudi smatraju da imaju šansu.
'Većinu njih ne možemo nazvati strankama, već sljedbama apriorno prepoznatih vođa. Riječ je o skupinama koje su agregirane oko osobe koja je imala prethodni politički život i koja se u društvu prije afirmirala kao društveni lider ili politički lider i misli da u sadašnjim okolnostima može pokrenuti personalnu sljedbu', objašnjava Gjenero. Činjenica je da se u posljednje vrijeme skupina ljudi koji se smatraju 'kapitalcima' našla bez stranačke infrastrukture pa su krenuli svojim putem, ali primjeri Mate Granića s Demokratskim centrom, Josipa Manolića s Hrvatskim nezavisnim demokratima i Ivića Pašalića s Hrvatskim blokom, pokazuju da to nije moguće i ne funkcionira.
Branimir Glavaš i njegov HDSSB su izuzetak na isti način na koji izuzetak može biti Radimir Čačić s Reformistima jer ima snažno regionalno uporište. S druge strane, Gjenero je skeptičan prema Bandićevim mogućnostima jer, kako kaže, Zagrepčani imaju političku kulturu 'split votinga', što znači da ako netko na lokalnim izborima glasa za Bandića, ne znači da će isto napraviti na parlamentarnim, nego je izvjesnije da će odabrati između HDZ-a i SDP-a.
Gjenero smatra da bivši predsjednik Josipović nema nikakvu šansu za uspjeh i mogao bi pretvoriti svoju političku karijeru u karikaturu. 'Nakon što ste obnašali najvišu funkciju u zemlji, ne možete više biti u političkoj vlasti. Kao predsjednik ste zastupali cijeli politički narod, a kao član stranke zastupate jedan selektivni politički interes. Josipović je pokazao da ne razumije elementarne stvari političke kulture i odnosa', poručuje politički analitičar.
Također, nastavlja, Josipoviću nedostaje operativnog stranačkog iskustva jer ne zna što znači osnivati ogranke i stranačku infrastrukturu i nema ljude koje to znaju raditi. 'Dokaz je da ga nitko iz SDP-a nije podržao u njegovim nastojanjima', kazao je Gjenero.
