Nažalost, najnoviji potez Ministarstva zaštite okoliša, najavljen kao važan ekološki korak koji bi trebao pridonijeti tome da nam automobili manje onečišćuju zrak, u biti je samo još jedan u nizu oportunističkih obrata koji služe prikupljanju novca, a ne zaštiti prirode, tvrde u Hrvatskoj UNP (LPG) udruzi
Potvrđuje to i novi pravilnik o naknadama za okoliš pri registraciji automobila. Naime u njemu je koeficijent za vozila na plin LPG isti kao i za vozila na benzin mada je poznato to da plin značajno manje onečišćuje zrak.
LPG je puno više eko-friendly
LPG je mješavina propana i butana koji se dobivaju iz prirodnog plina i rafiniranjem nafte. On je, tvrde stručnjaci, neosporni šampion kada je u pitanju nisko zagađenje dušikovim oksidima (NOx) koji su glavna komponenta zagađenja atmosfere, uključeni su u stvaranje kiselih kiša i fotokemijskog smoga te u stvaranje i razgradnju ozonskog sloja u stratosferi. On također stvara značajno manje finih čestica (PM) posebno opasnih za pluća, a one su inače glavni nedostatak dizela. Ispušta i manje nesagorenih ugljikovodika (HC-a) nego benzin. LPG je također manji proizvođač CO2 od benzina.
Unatoč ovim poznatim činjenicama, naše ga je resorno ministarstvo potpuno izjednačilo s benzinom. Zanimljivo je da je istovremeno koeficijent za CNG plin, koji kod nas nema razvijenu infrastrukturu opskrbe, 0,5 za razliku od ne bitno ekološki lošijeg i dostupnog LPG-a koji ima koeficijent 1 baš kao i benzin.
Kod nas se uvode samo nove kazne i nameti
Jedan od aktivnijih članova udruge 'LPG-ovaca' Miroslav Krlić kaže da se u Hrvatskoj dobre stvari ne potiču principom mrkve i batine, kako je to uobičajeno u svijetu. Kod nas se ide samo nametima i kaznama jer one slijevaju novac u kasu dok je poticaji prazne.
'Sve je okrenuto isključivo prikupljanju novca. Porezi su uvijek dobrodošli, a poticaja niotkuda', rekao je za tportal.hr Krlić.
U udruzi se žale na to da već godinama od svih naših vlasti pokušavaju isposlovati nekakve subvencije nalik na talijanske ili njemačke koje su se davale prilikom ugradnje plina. U Njemačkoj se primjerice PDV na ugradnju plinu odbijao od poreza, a gradonačelnik Münchena je uveo posebne subvencije za ugradnju plinskih sustava u automobile. Trenutno se u Njemačkoj raspravlja o tome da se ove subvencije, zbog pozitivnog ekološkog učinka, produlje do 2018. iako Njemačka iz političkih razloga nije sklona ovisnosti o ruskom plinu. Brojne druge zemlje, poput Belgije, različitim su metodama posljednjih desetljeća poticale vožnju na plin.
'Sve što smo ovdje uspjeli postići je neznatno, jednokratno smanjenje trošarina za plin. To su sve kozmetički zahvati. Jasno nam je da nema novca u kasi, međutim ako želimo očuvati planet, onda treba povući konkretne poteze, a ne samo razbacivati se floskulama', kaže Krlić.
Ako treba, vlasti će i lagati
Vlasnik Auto Tima ističe da su hrvatske vlasti u traženju načina da izbjegnu bilo kakav potez koji bi smanjio priljev novca u kasu čak spremne krivotvoriti činjenice.
'Primjerice ova vlada je u svojem programu napisala da LPG nije ekološki jer je produkt nafte dok je CNG, za koji mi ovdje u Hrvatskoj nemamo nikakvu infrastrukturu, prirodni plin pa ga stoga treba poticati. Dakle treba poticati nešto što nemamo. No svjetski podaci pokazuju da se 45 posto LPG-a radi iz prirodnog plina. Eto, to je argument Vlade protiv subvencioniranja LPG-a!
Konačno naše vlasti nikada nisu novac prikupljen od nameta na zagađivače uložile u poticanje čišćih izvora. Kada je trebalo odrezati kaznu Rafineriji u Sisku, nije bilo problema. Slavko Linić mi je 2013. rekao da su ih kaznili milijunskom kaznom te da im spremaju još veću za sljedeću godinu. Taj novac je išao u državni proračun, a tko zna na što je potrošen. Slično je i s ekološkom taksom. Barem dio tog novca od kazni i poreza mogao bi se vratiti u subvencije, među ostalim i za LPG', objašnjava naš sugovornik.
Koliko su naše vlasti uvijek zainteresirane za uvođenje i provođenje zakona tako da puni, a nikada ne prazni blagajnu, vozačima je odavno dobro poznato - zasjede prometnika s radarima na mjestima koja nisu osobito opasna, odnošenje automobila paucima čak i kada ne ometaju promet, ponekad i kada jednim kotačem prelaze crtu parkirnog mjesta, itd. Da je i ovaj pravilnik napravljen u istom duhu potvrđuje cijeli niz drugih nelogičnosti kojima obiluje. Među ostalim u njemu nema nikakvih olakšica za 'stare pile', kako ih je nazvalo Ministsrstvo, koje su nekim slučajem dovoljno stare da su postale oldtimeri, što znači da su kulturna baština.
