Migrena je kronična epizodna glavobolja snažnog intenziteta boli. Simptomi u pravilu traju četiri do 72 sata, a bol je često jednostrana i pulsirajuća te se pogoršava fizičkom aktivnošću. Intenzivnoj boli prethode, ili je prate, drugi simptomi, kao što su mučnina, umor i različiti senzorni poremećaji poznati kao aura, a koji mogu uključivati ​​viđenje svijetlih mrlja, zujanje u ušima ili obamrlost i trnce duž tijela.

Točan uzrok migrene nije jasan, ali čini se da postoji jaka genetska komponenta jer ljudi s takvom obiteljskom poviješću imaju veću vjerojatnost da će je razviti. Smatra se da migrena pogađa oko 12 posto stanovništva, a žene je češće prijavljuju od muškaraca. Procjenjuje se da oko jedan do dva posto stanovništva ima kronične migrene ili epizode koje se javljaju najmanje 15 dana u mjesecu, piše Gizmodo, dodajući da se one mogu akutno kontrolirati lijekovima protiv bolova, a neki su uspjeli smanjiti njihovu učestalost izbjegavanjem poznatih okidača, poput određene hrane.

Posljednjih godina američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je novu klasu lijekova koji mogu učinkovitije liječiti ili čak spriječiti migrene. Ali još uvijek postoji mnogo toga što ne razumijemo o ovom stanju. Stručnjaci s USC-a u svom istraživanju koristili su relativno novi 'magnet' ultravisoke rezolucije, poznat kao 7T MRI. Skenirali su mozak 20 osoba koje pate od migrene, od kojih je deset imalo kronične bolove, a njih deset epizodne migrene bez aure. Za usporedbu, također su pregledali mozak pet zdravih kontrolnih ispitanika iste dobi.

U obje skupine bolesnika pronađen je veći broj proširenih perivaskularnih prostora - džepova ispunjenih tekućinom smještenih u blizini krvnih žila u određenim dijelovima tijela, uključujući mozak. Ti su prostori bili najistaknutiji u središnjem području bijele tvari mozga, poznatom i kao centrum semiovale. Također su otkrili da je prisutnost ovih prostora povezana s lezijama bijele tvari, iako nije bilo značajne razlike u težini lezija pronađenih kod ljudi koji pate od migrene ili onih koji je nisu iskusili.

Rezultati bi trebali biti predstavljeni danas na godišnjem sastanku Radiološkog društva Sjeverne Amerike (RSNA).

'Perivaskularni prostori dio su sustava za čišćenje tekućine u mozgu. Proučavanje njihovog doprinosa migreni moglo bi nam pomoći da bolje razumijemo složenost načina na koji se ona javlja', rekao je Wilson Xu s Medicinskog fakulteta u sklopu USC-a.

Povećani perivaskularni prostori povezani su s drugim neurološkim bolestima, poput demencije. No znanstvenici kažu da su sada prvi put ovakve promjene identificirane u ovom dijelu mozga kod osoba koje pate od migrene. Istodobno upozoravaju da su implikacije nalaza zasad neizvjesne. Neke ranije studije sugerirale su vezu između glavobolja i ovih povećanih prostora, a druge nisu. Također, nije poznato zašto bi se to moglo pojaviti kod oboljelih. Znanstvenici nagađaju da bi u pitanju mogao biti 'kvar' u moždanom glimfatičkom sustavu koji koristi perivaskularne kanale za izbacivanje otpadnih tvari iz mozga. Čak i ako je ova hipoteza točna, nije jasno pojavljuju li se povećani prostori kao posljedica migrena ili igraju ulogu u njihovom uzroku. Na kraju, nalazi tek trebaju biti službeno recenzirani, što je važan dio znanstvenog procesa. Ipak, ovo istraživanje moglo bi utrti nove putove u liječenju migrene i dijagnostičkim testovima, kažu istraživači.

'Rezultati naše studije mogli bi potaknuti buduće studije većeg opsega za nastavak istraživanja toga kako promjene u mikroskopskim žilama mozga i opskrbi krvlju doprinose različitim tipovima migrene', rekao je Xu, dodajući da bi to moglo pomoći u razvijanju novih, personaliziranih načina za dijagnosticiranje i liječenje migrene.