Novoizabrani zastupnici njemačkog Bundestaga danas se sastaju na konstituirajućoj sjednici. Prvi je to Bundestag u kojem je druga najjača politička opcija krajnje desna stranka AfD. Kako izgleda novi njemački parlament i što je na dnevnom redu?
Konstituiranjem novog Bundestaga počinje sljedeće zakonodavno razdoblje za redoviti četverogodišnji mandat. Time na snagu dolazi i tzv. diskontinuitet, što znači da početkom rada novog parlamenta organizacija, kadroviranje i sadržaj prošlog saziva postaju nevažeći. Svi nacrti zakona i drugi dokumenti, uključujući manje i veće interpelacije saveznoj vladi koje nisu usvojene tijekom prethodnog saziva, moraju se iznova podnijeti, a jedina iznimka su peticije i sva pitanja u vezi s EU-om.
vezane vijesti
Što će biti sa starom vladom?
Kancelar Olaf Scholz i članovi njegova kabineta danas će dobiti potvrde o razrješenju od predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera, piše Tagesschau. No kako su koalicijski pregovori još uvijek u tijeku, predsjednik od kancelara na odlasku obično zatraži da ostane djelovati kao vršitelj dužnosti do formiranja nove vlade. Kancelar na odlasku pak u pravilu traži da i njegovi ministri dotad ostanu na dužnosti, a sve kako bi se spriječilo stanje bez vlade. Njezini sadašnji članovi zapravo moraju pristati obnašati dužnost privremene vlade, osim u slučaju teške bolesti.
Privremena vlada teoretski može djelovati kao prava vlada, no ograničena je time što nema parlamentarnu većinu.
Kakvu ulogu ima Gregor Gysi?
Prvo zasjedanje 21. Bundestaga otvara zastupnik s najdužim stažem u parlamentu – Gregor Gysi – političar iz stranke Ljevica koji je gotovo 31 godinu bio zastupnik u Bundestagu. Do 2017. konstituirajuću sjednicu otvarao je de facto najstariji zastupnik, a otad se ta uloga dodjeljuje prema godinama radnog staža. Gysi je sa 77 godina drugi najstariji zastupnik novog Bundestaga, a najstariji je Alexander Gauland, koji je prije nekoliko dana napunio 84 godine.
Što je na dnevnom redu?
Danas se usvaja poslovnik te se odabire predsjednik Bundestaga. Kandidatkinja za tu poziciju je CDU-ova političarka Julia Klöckner. Ta druga po važnosti protokolarna dužnost obično se dodjeljuje nekome iz najvećeg zastupničkog kluba, a dobije li Klöckner podršku većine, bit će četvrta žena na čelu Bundestaga u povijesti.
Kako izgleda novi Bundestag?
Sa 630 zastupnika, novi Bundestag je za 103 mjesta manji od prethodnog, a manji je i broj stranaka. Zastupnici dolaze iz CDU-a i CSU-a (Unija), AfD-a, SPD-a, Zelenih i stranke Ljevica. Njih 230 će prvi put zasjesti u Bundestag.
Najjača stranka s 208 zastupnika bit demokršćanska Unija, a najjača oporbena stranka krajnje desni AfD sa 152 zastupnika. Treća politička snaga su socijaldemokrati iz SPD-a (120), a slijede Zeleni (85) i Ljevica (64).
Udruga birača Južnog Schleswiga (SSW) kao predstavnica manjinske skupine imat će jednog zastupnika, što im je zakonski zajamčeno. Liberali iz FDP-a, koji su bili dio prethodne vlade, ovaj put nisu uspjeli prijeći prag od pet posto pa ih nećemo gledati u novom Bundestagu, a istu sudbinu dijeli Savez Sahre Wagenknecht (BSW), nova stranka koju su oformili odmetnici iz Lijeve stranke.
Migrantskog podrijetla 11,6 posto zastupnika
Udio žena u novom Bundestagu iznosi samo 32,4 posto. To je za 2,4 postotna boda manje nego na početku prethodnog saziva. Rodna neravnoteža najmanje je izražena u stranci Zeleni, u kojoj žene čine 61,2 posto zastupnika, a najveća je u AfD-u, gdje ih je svega 11,8 posto. I u strankama Unije žene također čine manjinu: 22,6 posto u CDU-u i 25 posto u CSU-u.
Žene u novom njemačkom parlamentu s prosječnom dobi od 44,8 godina mlađe su od muškaraca, a oni u prosjeku imaju 48,2 godine. Najzastupljenija je dobna skupina od 50 do 59 godina sa 186 članova.
Prema istraživanju Media Service Integrationa, oko 11,6 posto novoizabranih zastupnika ima migrantsko podrijetlo. U Bundestagu izabranom 2021. ta je brojka iznosila 11,3 posto.
Do Uskrsa nova vlada?
Budući kancelar iz stranke CDU-a Friedrich Merz očekuje da će formirati vladu do Uskrsa, a izvjesna je velika koalicija sa SPD-om. Iako je još uvijek nisu službeno formirali, dvije stranke su nakon teških pregovora uspjele dobiti potporu Zelenih za ukidanje ustavne 'kočnice zaduživanja', što će im omogućiti veće investicije u obrambene svrhe. A povećat će se i davanja za klimatske mjere (što je bio preduvjet Zelenih) i infrastrukturu.
No zbog brojnih ustupaka koje je Merz napravio potencijalnim koalicijskim partnerima (u kampanji je bio velik protivnik ukidanja kočnice zaduživanja, ali i većih davanja za zelene politike) na putu prema kancelarskoj fotelji, susreće se sa sve više negodovanja unutar svoje stranke, ali i među biračima.
