Radna verzija Statuta, koju je objavio i tportal, prošli tjedan se našla na udaru kritika. Autor joj je bio šef Glavnog odbora Erik Fabijanić, koji je zbog kritika u nedjelju na sjednici GO zatražio i glasanje o svom povjerenju.

Povjerenje je dobio, no radna verzija Statuta predana je na usavršavanje, odnosno popravljanje Predsjedništvu, točnije Peđi Grbinu, Arsenu Bauku i Ivani Posavec Krivec.

Oni će na temelju Fabijanićevog prijedloga nadodati amandmane i uobličiti prijedloge novih članaka Statuta. Taj posao trebali bi odraditi do kraja ovog tjedna, nakon čega će tekst Statuta biti poslan 'na teren', odnosno u jednomjesečnu javnu raspravu. Nakon toga Predsjedništvo će potvrditi konačni nacrt prijedloga, te Statut poslati Glavnom odboru na usvajanje, dok će konačnu potvrdu dati Konvencija, koja će se održati u prosincu ili početkom siječnja.

Podsjetimo, nakon što je radni prijedlog Statuta objavljen u javnosti, nanizale su se kritike da se takvim prijedlogom daju faraonske ovlasti predsjedniku stranke, ali i ograničava kandidiranje unutar stranke.

Primjerice, članovi najvišeg političkog tijela stranke između dvije konvencije, Glavnog odbora, više se ne bi birali izravno na Konvenciji nego bi ih birale županijske organizacije, uz uvjet da je za članstvo nužno najmanje četiri godine staža u stranci i dvije godine obnašanja dužnosti u središnjim tijelima stranke ili nekoj od lokalnih organizacija. Također, člana GO moglo bi se smijeniti ako u tom tijelu ne zastupa stav svoje županijske organizacije.

Ni članove Predsjedništva više ne bi birala Konvencija, nego bi ih se biralo po načelu jedan član-jedan glas, pri čemu bi svaki dolazio iz jedne izborne jedinice, a ostala četiri bi se izabrala među onima koji su dobili najviše glasova.

Broj potpredsjednika smanjio bi se s četiri na dva, a ni njih više ne bi birala Konvencija, nego članovi Predsjedništva među sobom, na prijedlog predsjednika. Šefa stranke i dalje bi birali svi članovi, ali kandidati više ne bi skupljali potpise nego bi se kandidature isticale uz potporu dviju županijskih organizacija. I tu se uvode ograničenja pa bi u predsjedničku utrku mogli ići samo oni s minimalno osam godina članstva u SDP-u i četiri godine obnašanja neke od stranačkih funkcija, što su uvjeti i za kandidaturu za člana Predsjedništva.

Predsjednik SDP-a dobio bi i svoje radno tijelo – Izvršni odbor, koje bi imalo 15 članova, imenovao bi ih šef stranke, a mogli bi biti i zaposleni u SDP-u. Uz to, predsjednik bi bio samostalan u vođenju stranke, sam bi predlagao glavnog tajnika stranke, poslovnog direktora, kreirao liste za izbore, sklapao koalicije, donosio pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, primao u radni odnos u SDP-u, te samostalno raspolagao stranačkim novcem u iznosu do 5 milijuna kuna.