Kako piše The Guardian, nakon dvomjesečne ekspedicije znanstvenici su otkrili nekih 70 milijuna godina stare tajne Zelandije, drevnog skrivenog kontinenta u Južnom Pacifiku.

Znanstvenici su, piše britanski dnevnik, bušenjem morskog dna na šest različitih lokacija na dubinama većim od 1.250 metara prikupili više od 8.000 primjeraka fosilnih vrsta i pritom zabilježili povijesne promjene u geografiji, geologiji i klimi Zelandije.

S više od 90 posto teritorija, koji se nalazi ispod površine vode, kontinent obuhvaća otok Lord Howe na istočnoj obali Australije, francuski teritorij Nove Kaledonije te Novi Zeland.

'Otkriće mikroskopskih organizama školjki koji su živjeli u toplim plićacima mora i cvjetnih prahova kopnenih biljaka pokazalo je da su se geografija i klima Zelandije u prošlosti dramatično razlikovali', kazao je znanstveni suradnik ekspedicije Gerald Dickens s američkog Sveučilišta Rice, dodajući kako je ekspedicija pružila uvid u geološke promjene Zemlje, uključujući promjene kretanja tektonskih ploča te promjene u cirkulaciji oceana i globalnoj klimi.

'Velike geografske promjene u sjevernoj Zelandiji, koja je približno iste veličine kao Indija, omogućavaju pretpostavke za razumijevanje pitanja poput onog kako su se biljke i životinje raširile i evoluirale u Južnom Pacifiku', pojasnio je znanstveni suradnik ekspedicije Rupert Sutherland sa Sveučilišta Victorija u novozelandskom Wellingtonu.

'Otkrivanje nekadašnjeg kopna i plitkog mora sada omogućuje objašnjenje. Tamo su se nalazile staze kojima su se kretale životinje i biljke', istaknuo je Sutherland.

Nekad dio drevnog južnog superkontinenta Gondvane, koji se raspao prije oko 180 milijuna godina, vjeruje se da se Zelandija odvojila od Australije i Antarktika oko 100 milijuna godina kasnije.

S površinom od oko pet milijuna četvornih kilometara, Zelandija je proglašena posebnim kontinentom početkom godine, nakon što su znanstvenici otkrili da ispunjava sve potrebne kriterije koji uključuju njegovu specifičnu geologiju, nadmorsku visinu iznad okoline i koru koja je deblja od običnog morskog dna.

Inače, ne postoji jedinstveno stajalište u definiciji kontinenta. On je geografski gledano pretežno velika i međusobno povezana zemaljska površina, potpuno ili skoro potpuno omeđena vodom ili nekom drugom prirodnom granicom. Tako, primjerice, velike kopnene površine koje su povezane samo uskim prijelazima, poput Afrike i Azije, bivaju promatrane kao različiti kontinenti.

Pored ovog postoji i povijesno-politička definicija. Prema njoj, kontinent je veći geografski prostor koji je iz raznoraznih utjecaja različit od drugih prostora na Zemlji. Značenje ovog povijesno-političkog pogleda pokazuje se na primjeru Europe, koja na osnovi prve definicije ni u kojem slučaju ne čini zaseban kontinent, već je, s Azijom, definirana kao jedan kontinent, Euroazija. Prema toj definiciji, šest je kontinenata - Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Euroazija, Afrika, Australija i Antarktik - pa se Zelandija navodi kao sedmi kontinent.

Različite kulture i znanosti imaju različite 'popise kontinenata', a njihov točan broj predmet je stalnih debata. Broj kontinenata u raznim modelima ovisi o samim kriterijima klasifikacije, počevši od modela baziranih na geopolitičkim osnovama pa sve do geoloških kriterija koji se tiču same prirode Zemljinog tla te načina njegova formiranja. Općenito, kontinent mora biti veliko područje koje ima geološki jasne granice.